ZAGREB – Pred mnogobrojnim uzvanicima u Galeriji »Josip Račić« otvorena je izložba Predraga Todorovića »Slike 2023. – 2024.« Uz uvodni govor Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, dosadašnje umjetnikovo stvaralaštvo kao i recentne radove odabrane za prezentaciju u postavu predstavio je viši kustos NMMU-a, voditelj Zbirke akvarela, crteža i grafike i Zbirke novih medija Klaudio Štefančić, koji je ujedno i kustos izložbe i autor teksta u pratećem katalogu. Todorovićeve slike velikog formata u kombiniranoj tehnici, koje zagrebačka kulturna javnost u Galeriji »Josip Račić« ima priliku razgledati do 7. travnja, među prvima su razgledali slikari Grgur Akrap, Jagor Bučan, Tomislav Buntak, Fedor Fischer, Duje Jurić, Željko Lapuh, Ivica Malčić, David Maljković, Mak Melcher sa suprugom kazališnom, filmskom i televizijskom glumicom Mijom Melcher, Zoltan Novak, Marijana i Izvor Pende, Nika Radić, Damir Sokić, Zlatan Vehabović, Roberta Vilić, kipar Nikola Vrljić kao i povjesničari umjetnosti Vanja Babić, Feđa Gavrilović, Krunoslav Kamenov, Nataša Ivančević, Iva Körbler, Josip Joško Tešija, Leila Topić, Janka Vukmir te umjetnikovi prijatelji iz Odjela za kulturu grada Rijeke. Otvorenju je prisustvovala i Nikolina Radić Štivić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.

»U interpretaciji Todorovićeva slikarstva jednako korisno pitanje je i pitanje ‘Što slikarstvo danas može prikazati?’. Moderni su umjetnici otkrili nove načine izražavanja, no s vremenom su njihovi potencijali postali konvencionalni. Kako to često ističe Charles Harrison, britanski umjetnik i teoretičar, slikari apstraktnog ekspresionizma iza sebe su ostavili ozbiljne probleme vezane za pitanja autentičnosti i originalnosti. Ti su problemi sustavno bili analizirani u okviru konceptualne umjetnosti, primjerice, u radovima Yvesa Kleina, Roberta Rauschenberga, Roberta Morrisa i drugih, ili u domaćem kontekstu u radovima Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, Borisa Demura i drugih. Tako iz perspektive postmodernističke umjetnosti 80-ih godina prošlog stoljeća, između apstraktnog slikarstva i konceptualne umjetnosti nema razlike, jer obje tendencije zanemaruju figurativno predočavanje i inzistiraju na univerzalnim umjetničkim problemima i vrijednostima. Uzmemo li u obzir da je Todorović za svoj slikarski rad 2021. dobio nagradu renomirane američke umjetničke zaklade, koja nosi ime Adolfa Gottlieba, moguće je na njegovo djelovanje gledati i kao na svojevrsnu obnovu modernističkih umjetničkih principa u konstelaciji suvremene kulture, prije svega univerzalnog jezika apstrakcije i kozmopolitskog karaktera umjetnosti (kozmopolitizam kao pojava koja je posve suprotna globalizaciji)…«, navodi Klaudio Štefančić u pratećem katalogu izložbe.

Ovaj istaknuti umjetnik koji živi i radi u Zagrebu, rođen je 1966. u Drvaru, a diplomirao je 1990. likovne umjetnosti na izbornom kolegiju iz slikarstva na Katedri za likovne umjetnosti Pedagoškog fakulteta u Rijeci. Svoje radove dosad je izložio na više od pedeset samostalnih te na brojnim skupnim, žiriranim i selektiranim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.