Snimila: Ana Križanec
Prema riječima Ksenije Orelj, cvjetne motive u šarolikim estetskim i simboličkim aranžmanima izdvajamo u radovima popularnih i manje znanih autora/autorica, na slikama, grafikama, skulpturama i fotografijama nastalim u posljednjih sto sedamdeset godina
povezane vijesti
RIJEKA – »Posljednji cvijet?« – simbolično je i sugestivno pitanje i naziv u Jaslicama MMSU-a novootvorene izložbe u čijem su središtu različiti radovi s cvjetnim motivima. Tim jedinstvenim i vizualno upečatljivm radovima ostvarenim u različitim tehnikama cvijeće postaje simbol prolaznosti, emocija, pa je izložba svojevrsni hommage biljkama koje omogućuju živote te ujedno i propitivanje povezanosti čovjeka i prirode.
Integrirajući ambijent
»Zamišljena kao eksperimentalni suradnički radioničko-izložbeni format« izložba »Posljednji cvijet?«, kaže ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, »okuplja neveliku selekciju radova iz Zbirki MMSU-a, različitih registara motiva cvijeta ili cvijeća, u nesvakidašnji izložbeni postav koji čini neku vrstu integrirajućeg ambijenta koji pak u jedinstven prostor, na izložbenu plohu velikih dimenzija, postavlja različite artefakte i estetske i konceptualne elemente, radove, dekorativne uzorke, odnosno dizajn dispozitiva koji je istovremeno jednostavan i maštovit, a suradnički je zamišljen i oblikovan«.
»Ova mala posveta proljeću kao dio programske linije Uokviravanje kolekcije«, govori dalje, »nastaje kao mjesto susreta interpretiranja kolekcije na djelu, transgeneracijskim i participativnim programima muzejske edukacije«.
»Iako je razvoj biljaka stariji od ljudske ere«, pojašnjava kustosica Ksenija Orelj, »o sebi smo skloni razmišljati kao o nadmoćnim i naprednijim, naoko autonomnim u odnosu na biljni svijet; no bez biljaka ‘naš’ bi se svijet ugasio; što je i poticaj za ovu participativnu izložbu koja se otvara u čast proljeća, premda kalendarske sezone sve više skreću od uobičajenih datuma«.
Cvjetni motivi
Kako ilustrira, »u umjetničkim radovima iz muzejskih zbirki, bilje ponajviše pronalazimo u formi cvijeća – oku najrazuzdanijim, tj. najuočljivijim sastavnicama«, stoga »ove motive – od plahog maslačka do ekscentrične ruže, cvjetne motive u šarolikim estetskim i simboličkim aranžmanima, koje umjesto na zidne plohe, postavljamo zajedno na stol – izdvajamo u radovima popularnih i manje znanih autora/autorica, na slikama, grafikama, skulpturama i fotografijama nastalim u posljednjih sto sedamdeset godina koji se protežu od moderne do suvremene umjetnosti«.
– Prizori nerijetko donose uživljavanje u kružni ciklus prirode, u procese rasta i propadanja, usporedno sa suočavanjem s vlastitom prolaznošću. Uz dnevničke bilješke i zapise stanja psihe, pretežu memorabilije na putovanja i upečatljive susrete koje iskušavaju granice između subjekta i objekta, čovjeka i okoliša. Umjesto jezika vlasništva, u ovom cvjetnom mimohodu istražuju se mogućnosti savezničkih odnosa dvonožnih i biljnih vrsta; cvijeće postaje i iskaz emocija, psihe i duhovnog stanja, katkad i doživljaja žene, uvjetovanog društvenim vrijednostima, političkim ideologijama i pozicijama koje su žene imale u određenim kulturno-povijesnim uvjetima, između njezine nevidljivosti i rezistentnosti ili kapricioznosti. Uz radioničke priloge koji se naslanjaju na botaničke modele i herbarijske prakse s naglaskom na prilagodljivosti i upornosti biljnog svijeta, dijelom su izložbe i tekstualni osvrti Kustoskog kružoka. Iz današnjih vizura pišu o izloženim radovima uzimajući u obzir biografske i vremenske odrednice autora/autorica te ponajviše potentnost biljnih metafora i fraza, koje su uočljive na odabranim radovima, za prijenos apstraktnih koncepata i emocija, tumači Orelj te dodaje da radovi »istražuju botaniku želje, odnose čovjeka i cvijeća i bujne terapijske uloge u kojima se cvijeće pojavljuje«.
Brojne umjetnice i umjetnici
Zastupljeni umjetnice i umjetnici iz zbirki MMSU-a su Belizar Bahorić, Ahmed Bešić, Jim Cave, Vlaho Bukovac, Marina Banić Zrinšćak, Nuzzi Ivancich Chierego, Ranko Dokmanović, Ivan Kožarić, Adam Krajewski, Krystof Kurzydlo, Ivan Lacković Croata, Miron Makanec, Mira Marković Sandić, Petra Mrša, Slava Raškaj, Giovanni Simonetti, Romolo Venucci te Lazar Vujaklija.
Kustoski tim čine Gordana Domijan, Ivona Grgas-Roknić, Irena Hojsak, Dubravka Kalinić, Lea Maravić, Magdalena Medved, Andrea Morell, Lucia Paliska, Sanja Puljar D’Alessio, Karla Štimac, Lidija Toman, Tina Tus, Gordana Vrtodušić (Kustoski kružok); Ivana Golob-Mihić, Ksenija Orelj (MMSU). Pozvane umjetnice su Milijana Babić (voditeljica radionice Ples mesožderki s grupom Jutarnja protezanja), Tanja Blašković (dizajn opreme postava), Melita Sorola Staničić (voditeljica radionice Dnevnici proljeća s grupom Kustoski kružok). Dizajn potpisuje Marin Nižić. Izložba je otvorena do 4. svibnja.
