Foto Marko Gracin
Godine 1964. utemeljen je časopis za kulturu, što je bio povod za znanstveni skup na Odjelu talijanistike Filozofskog fakulteta u Rijeci
povezane vijesti
Godine 1964. utemeljen je časopis za kulturu Battana koji izdaje EDIT. Bio je to povod za znanstveni skup koji je održan na Odjelu talijanistike Filozofskog fakulteta u Rijeci kojim je obilježeno 60 godina izlaženja potonjeg, koji predstavlja zaštitu književne baštine naše regije.
Pozdravni govor održala je pročelnica Odjela talijanistike Corinna Gerbaz Giuliano, ujedno i glavna urednica La battane od 2008. godine do današnjih dana. Gerbaz Giuliano naglasila je važnost La battane, koja ujedno predstavlja i građu koju studenti koriste tijekom studija, kao i kod diplomskih radova.
Prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. sc. Tamara Mohorić, između ostalog je kazala kako je časopis važan ne samo kao sredstvo koje se koristi u studentskom radnom procesu, već i stoga što prezentira književno stvaralaštvo talijanske manjine. Martina Sanković Ivančić pročitala je tekst prorektora za znanost prof. dr. sc. Gordana Jelenića u kojem je naglašena nepotopljivost Battane.
Važni autori
Predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul, koji je uz Ezia Giuricina i Elvia Baccarinija činio okosnicu Battane početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, istaknuo je kako je časopis u ovih 60 godina postojanja izmijenio izgled i pristup, ali i da je znao prepoznati i zrcaliti trenutne tijekove u književnosti, te posebno istaknuo utemeljitelje La battane Erosa Sequija, Sergia Turconija i Lucifera Martinija.
Ezio Giuricin, koji je bio dio uredništva La battane od 1989. do 1993. govorio je o »novoj seriji« u časopisu u epohi u kojoj su se dogodila značajna politička previranja. U tim burnim vremenima Giuricin je bio za kormilom časopisa uz Tremula i Baccarinija.
Naveo je autore koji su stvarali u to vrijeme: Alessandro Damiani, Predrag Matvejević, Nedjeljko Fabrio, Diego Zandel i drugi. Laura Marchig govorila je o razdoblju kad je obnašala funkciju glavne urednice La battane.
U svom je govoru spomenula autore koji su svojim djelima dali iznimno velik doprinos kvaliteti La battane, od Giacoma Scottija, Gianne Dallemulle Ausenak, Diega Zandela do Milana Rakovca. Navela je i kako je za 40. obljetnicu La battane realizirala intervju s utemeljiteljem časopisa Sergiom Turconijem, a prisjetila se i grafičke urednice Darije Vlahov Horvat koja je ostavila neizbrisiv trag u likovnosti.
Gianna Mazzieri-Sanković dala je presjek izdanja časopisa iz pedesetih godina prošloga stoljeća, poput Arte e lavoro i Orizzonti, koji su prethodili La battani. Navela je dakako i imena koja su dala veliki obol stvaranju kulturno-književnih mostova poput Claudia Magrisa, Fulvia Tomizze, Predraga Matvejevića, Lucifera Martinija, Osvalda Ramousa.
Kao iznimnu vrijednost podcrtala je produkciju književnosti na temu egzodusa kojom se dobiva uvid u to delikatno vrijeme obilježeno odlaskom i onima koji su ostali.
Kvalitetne teme
Maja Đurđulov i Iva Peršić pročitale su tekstove koje su poslali sugovornici koji nisu mogli nazočiti skupu: Elvio Guagnini, Elis Barbalich-Geromella i Sanja Roić. Guagnini je dao osvrt na početke i nastajanje časopisa kroz sjećanja, prijateljstva i projekte, podsjetivši na povijest dugu 60 godina.
Barbalich-Geromella je posebno istaknula kako je pohvalno što je La battana zadržala visok intelektualni nivo baveći se kvalitetnim temama iz domene visoke književnosti. Sanja Roić dala je uvid u »književni kovčeg« u kojem se nalaze djela talijanske i hrvatske književnosti te je navela imena koja su dala doprinos potonjem, od Maria Schiavata, Slavka Mihalića i Ive Andrića do Vesne Parun, Antuna Šoljana i drugih.
U drugom dijelu skupa govorili su glavna urednica Battane Corinna Gerbaz Giuliano koja je istaknula izazove sadašnjeg razdoblja: uređivačku politiku La battane od nasljeđa do obnove. Eliana Moscarda Mirković govorila je o sjećanjima, a Fabio Polidori o filozofskom diskursu na stranicama časopisa.
Elvio Baccarini istaknuo je segmente važne za budućnost La battane, o kojoj je govorila i direktorica EDITA Christiana Babić. Znanstveni skup organizirali su Odjel talijanistike Filozofskog fakulteta u Rijeci, EDIT i Društvo »Dante Alighieri«.