Vrag će ga znati kad to krene, kad počinje ta nevoljkost u vlastitih nam potomaka da zajedno s roditeljima pogledaju neki dobar film, ili da prime zdušno u ruku knjigu za koju im tvrdite da je klasik koji se za života mora pročitati. Bitka se gubi zbog koječega, zbog gomile informacija ponajprije i zbog navodno nikad veće mogućnosti odabira. Samo, što znaju svi te platforme i provajderi što su, recimo, »Moderna vremena« Charlieja Chaplina. Malo i ništa. Jedno je, međutim, pričati potomstvu da je bio jednom jedan film u kojem su sirotog Chaplina umalo pojeli zupčanici što melju radništvo, a drugo je pokazati im da ima puta da film nađu i pogledaju, a onda i progledaju. Jer, ima filmova i filmova. Jer, može se do dobrog filma ako zavrtiš svoj film.

Opravdani prkos

Upravo tako Vrti svoj film zove se portal nastao dijelom i iz opravdana prkosa, iz potreba da se pokaže i dokaže da nisu u pravu oni koji uporno propagiraju kako nas samo ekonomija i STEM spasiti mogu. Ima nešto i u kulturi, ima nešto i u filmu, ne dvoje osnivačica portala »Vrti svoj film« Ivana Jakobović Alpeza i glavna urednica portala Nika Petković. Ne sumnjanju one u postojanje puta od filma do čovjeka, baš kao ni u to da, među ostalim, učeći o filmu bolje razumijemo sebe, svoju kulturu i identitet. Ili, kako kažu, film nas uči razumjeti druge narode i kulture, različita razdoblja, ideje i vrijednosti. Lako se složiti pritom kako nam tog razumijevanja valjda nikada više nije trebalo.

– Vrti svoj film je nastao kao rezultat višegodišnje suradnje s učiteljima i nastavnicima iz osnovnih škola iz cijele Hrvatske u sklopu filmskog programa za škole i vrtiće Sedmi kontinent, programa koji od 2012. godine provodi partnerska organizacija, udruga Djeca susreću umjetnost. Jedan od faktora koji nas je 2020. potaknuo na osnivanje portala bila je svakako pandemija, koja je izmijenila uvjete ne samo konzumiranja filmskog sadržaja već i samog načina učenja. No, sama pandemija i izmijenjeni uvjeti života, nipošto nisu bili glavni razlog. Nejednak pristup filmu, posebno kada govorimo o školama koje u svojem gradu, mjestu ili općini nemaju kinodvoranu, koje rijetko ili gotovo nikada ne odlaze sa školom u kino bio je ključan faktor koji nas je potaknuo na promišljanje o potrebi osnivanja portala koji smo i ostvarili uz podršku Ministarstva kulture i medija 2021. godine, pojašnjava Jakobović Alpeza.

Prema riječima osnivačice portala Ivane Jakobović Alpeze, na portalu se nalaze pažljivo odabrani filmski naslovi / Foto PRIVATNA RHIVA

Programske cjeline

Petković pojašnjava kako je portal online baza filmskih naslova koja na jednom mjestu nudi svojim korisnicima godišnju selekciju filmova zajedno s metodičkim materijalima i radnim zadacima za nastavnike i učenike.

– Zainteresirane škole iz svih dijelova Hrvatske mogu se pretplatiti i ostvariti pristup kuriranim filmskim programima koji su prilagođeni različitim dobnim skupinama. Filmovi su dostupni nastavnicima i učenicima cijelu nastavnu godinu za korištenje u učionici, ali i kod kuće u obiteljskom okruženju. Svake školske godine na portalu su dostupni novi filmovi, koje odabiremo vodeći računa o njihovoj tematskoj, rodnoj i žanrovskoj raznolikosti, kazuje Petković.

Filmovi su podijeljeni u tri programske cjeline koje nose naslove prema najznačajnijim klasicima hrvatske kinematografije – Rondo, Licem u Lice s hrvatskim filmom i Idu dani.

– Rondo je cjelina koja sadrži nagrađivane i publici omiljene dugometražne animirane filmove, ali i igrane i dokumentarne uspješnice u rasponu od nijemih klasika Charlieja Chaplina ili Bustera Keatona do suvremenih pustolovina u kojima su glavni junaci upravo djeca i mladi. Filmove odabiremo prateći relevantne europske festivale donoseći uvijek pažljivo odabrane naslove – priča Petković.

Značajan je broj onih koji u posljednjih godinu dana nisu uopće imali priliku pogledati film u organizaciji škole – Nika Petković / Foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Uparivanje filmova

Cjelina »Licem u lice s hrvatskim filmom«, posvećena je svake godine domaćoj kinematografiji i kratkometražnim filmovima. Do sada je program bio fokusiran na animirani film s naglaskom na Zagrebačku školu crtanog filma i ostvarenja suvremene domaće animacije.

– Specifičnost ovog programa je zasnovana na principu uparivanja filmova, koje predlažemo da se pogledaju jedan za drugim, a riječ je o filmovima različitih autora iz različitog vremenskog perioda, koji otkrivaju dinamičnu povijest tehničkih i tematskih mijena u rasponima od olovke do računala ili od društvene angažiranosti do intimizma. Ove školske godine program Licem u lice posvećen je suvremenom kratkometražnom filmu, odnosno nagrađivanim domaćim igranim, dokumentarnim i hibridnim naslovima, koji nas upoznaju s domaćim filmskim autorima – Kusijanović, Gašo, Lerotić, Stolica, Bezinović, Pipal, Popović i drugi – čije radove karakterizira spoj kreativne odvažnosti i vještog pripovijedanja upečatljivih filmskih priča, ističe Petković.

Treća cjelina Idu dani nudi podlogu strukturiranom obilježavanju istaknutih datuma u godini koji su uvijek dobar povod da se o važnim ili zapostavljenim temama progovori uz pomoć filma.

– Poput Svjetskog dana mentalnog zdravlja (»Kraljica komedije«), Međunarodnog dana kulturne raznolikosti (»Perzepolis«), Međunarodnog dana tolerancije (Yaren i Sunce) Međunarodnog dana obrazovanja (»Razred«) ili primjerice Dana sjećanja na holokaust (»Val«). U ovom programu većinom je riječ o zabavnim duhovitim filmovima, nagrađivanim na filmskim festivalima za mladu publiku, koji sadržavaju snažan potencijal za obradu i analizu u sklopu različitih predmeta, a primjereni su naravno i za gledanje u obiteljskom okruženju, objašnjava Petković.

Prostor slobode

Opetuju naše sugovornice kako su uz svaki filmski naslov dostupni metodički materijali za obradu filma koje kreira grupa iskusnih suradnika koju čine filmolozi i metodičari, a ponekad se u oblikovanje radnih zadataka uključuju i sami nastavnici, korisnici portala, s dugogodišnjim iskustvom korištenja filma u učionici. Trud je silan, cilj logičan.

– Odabirom filmova nastojimo prvenstveno potaknuti interes i ljubav prema filmskoj umjetnosti i kulturi kod učenika, ali i doprinijeti razvoju njihove kreativnosti i kritičkog mišljenja te u konačnici njihovu osobnom razvoju. Vrti svoj film je namijenjen svima koji imaju i žele razvijati interes za filmsku umjetnost. Uz pomoć portala potencijalno sve škole mogu vrtjeti filmove, nastavnici mogu kao izvannastavnu aktivnost osnovati filmski klub ili medijsku grupu, što u konačnici otvara prostor slobode i kreativnosti u školama, gdje pristup filmskom sadržaju nije dostupan, ističe Jakobović Alpeza.

Portal pokriva prostor cijele Hrvatske. Započelo je sve sa 120 zainteresiranih škola, a danas na Portal želi biti pretplaćeno 400-tinjak osnovnih škola, što je 20 posto od ukupnog broja osnovnih škola u Hrvatskoj.

– Posebno smo usmjereni na škole u udaljenim dijelovima Hrvatske koje dolaze iz gradova koji nemaju kino. Na početku je bilo 30 takvih mjesta, no danas nam škole dolaze iz oko 170 različitih mjesta i gradova. Vrti svoj film na godišnjoj bazi obično koristi između 70 i 100 škola, što je za 2023. godinu konkretno značilo da je 50 tisuća učenika ostvarilo pristup portalu Vrti svoj film, priča Jakobović Alpeza.

Izgled portala Vrti svoj film

Brojni suradnici

U svojoj bazi Portal ima 2.200 kontakata učitelja i nastavnika s kojima se svakodnevno komunicira. Reći će Petković i Jakobović Alpeza kako ih znaju iznenaditi pisma, svjedočanstva nastavnika koliko im portal olakšava rad u učionici i planiranje godišnjeg programa.

– Prema njihovim izjavama, zaključujemo da je Portal mnogima promijenio način izvođenja nastave ili ih je pak potaknuo na pokretanje izvannastavnih aktivnosti u sklopu kojih učenici dobivaju priliku pogledati film, ali i zajedno ga analizirati, raspravljati o istome, propitkivati uvriježene stavove, izložiti se novom i drugačijem što je temelj razvoju kritičkog mišljenja. Za mnoge škole je to jedini način kako dolaze do aktualnog i kuriranog filmskog sadržaja posebno kada je riječ o školama iz sredina koje nemaju kino ili ono nije godinama postojalo pa građani, a time i mladi, nisu razvili naviku odlaska u kino, odnosno kulturu gledanja filma u kinu. No na Portal se pretplaćuju i škole kojima je kino s odličnim programom za škole dostupno u gradovima u kojima žive, što također govori u prilog potrebi i navici učitelja i nastavnika da ponude svojim učenicima različito iskustvo imajući mogućnost odabira u svakom trenutku. Drugim riječima, iz našeg iskustva pretplata na Portal ne isključuje odlazak u kino kao uistinu najpoželjniji oblik doživljaja filma, ističu sugovornice.

Primorsko-goranska kao i Istarska županija prednjače u broju zainteresiranih i pretplaćenih škola. Konkretno 39 osnovnih škola iskazalo je interes za korištenjem Portala, međutim njih 10 uspjelo je zahvaljujući vlastitim sredstvima ili donatorima ostvariti godišnju pretplatu na Portal. Pritom je riječ ne samo o školama iz manjih mjesta ili s otoka već i iz gradova kao što su Rijeka i Pula, gdje postoje odlični, strukturirani obrazovni filmski programi. Naše sugovornice smatraju da to najviše govori o rezultatima razvoja publike zahvaljujući brojnim i dugogodišnjim filmskim festivalima, kinima i udrugama usmjerenim na filmsku umjetnost u obje županije.

Gledateljske navike

A u želji da čim bolje razumiju one za koje postoje i djeluju, u 2023. godini zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija i Javnom pozivu za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi, uredništvo portala Vrti svoj film, u suradnji s timom stručnjaka iz područja razvoja publike, provelo je istraživanje o gledateljskim navikama publike od 6 do 19 godina. Istraživanje je provedeno u svim hrvatskim županijama iz najrazličitijih mjesta i gradova, a sudjelovalo je 6.974 učenika osnovnih škola te 1.561 učenik srednjih škola, iz 82 osnovne i 26 srednjih škola.

-Na Javni poziv smo se prijavili iz čiste potrebe za stjecanjem boljeg uvida u gledateljske navike djece i mladih. Nismo se više htjeli oslanjati na naše iskustvo rada sa školama, već uistinu čuti što naša publika, učenici žele gledati – kaže Petković.

Među pitanjima recimo i koliki utjecaj imaju odrasli na njihov odabir i u kojoj mjeri preporuka učitelja ili nastavnika može potaknuti mlade na gledanje filma u obiteljskom okruženju, baš kao i što mlade motivira na gledanje filma u kinu u vremenu sveprisutnih streaming platformi i dostupnosti filma na mobitelu, tabletu, televizoru ili računalu?

– Istraživanje je provedeno u online formatu, na uzorcima nižih i viših razreda osnovnih škola te srednjih škola, a nakon analize rezultata za tri ciljane skupine, napravljena je poredbena analiza za sve tri dobi. Neki rezultati otkriveni kroz istraživanje su bili očekivani, primjerice da je raznolikost informacijskih izvora o filmovima, kao što su preporuke prijatelja, platforme za streaming i uloga roditelja, prisutna kod svih dobnih skupina, kao i gledanje filmova na TV ekranu. Također je bilo za očekivati da osnovnoškolci većinom gledaju filmove s obitelji, dok se srednjoškolci češće odlučuju za samostalno gledanje ili gledanje u društvu vršnjaka, posebice na računalu. Iako većina ispitanika preferira gledati filmove kod kuće, osnovnoškolci to čine češće, više puta tjedno, dok djeca srednjoškolske dobi većinom gledaju filmove kod kuće nešto rjeđe.

Dostupnost filmskih sadržaja

Postoji jasna razlika između osnovnoškolaca i srednjoškolaca u učestalosti gledanja filmova u organizaciji škole, što u školi, što u kinu. Osnovnoškolci češće gledaju filmove u organizaciji škole, posebice učenici nižih razreda, u odnosu na srednjoškolce, što je donekle očekivano zbog različitog opterećenja u nastavi. Međutim, značajan je broj onih koji u posljednjih godinu dana nisu uopće imali priliku pogledati film u organizaciji škole, bilo da je riječ o događajima unutar škole bilo u kinu – priča Petković.

Ističe pri tom kako su rezultati istraživanja dostupni svima koji žele steći uvid u trenutno stanje o gledateljskim navikama mlade publike, ali i prepoznati prednosti i nedostatke postojećih kulturno-obrazovnih sustava koji omogućuju dostupnost filmskih sadržaja.

– Nadamo se da će kina, kulturni centri, nezavisne udruge i organizacije usmjerene na razvoj filmske pismenosti rezultate istraživanja koristiti za kvalitetno prilagođavanje svoje ponude potrebama djece i mladih. Isto tako, odgojno-obrazovne ustanove, od sada mogu koristiti rezultate istraživanja za kvalitetniju integraciju filmske umjetnosti u svoje obrazovne programe, poručuju Petković i Jakobović Alpeza.

Prve godine postojanja Portala detektirale su tako i potrebu i opravdanost, baš kao što bi se dalo reći da je i ovo još jedan od onih primjera kada udruge čine ono što bi zapravo trebao biti posao institucija. U konačnici, nažalost, sve prolazi ili pada na financiranju. Sve nas to vodi do one pretplate od 145 eura koja vrijedi 365 dana od dana uplate. Škole se mogu samostalno pretplatiti ili zahvaljujući donatorskom programu dobiti godišnju pretplatu. Donatorski program donese nešto pretplata na godišnjoj razini, međutim koliko god donatorski model bio dobar on je nedostatan za interes koji postoji. Na Portal se većina škola samostalno pretplati, no interes je veći od realnih financijskih mogućnosti škola.

– Ministarstvo kulture i medija sufinanciralo je na Javnom pozivu za poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama 2020. i 2021. godine osnivanje portala Vrti svoj film. Velik je broj škola izrazio želju za korištenjem portala, manji dio njih se uspijeva pretplatiti. Radi se o malim školama iz malih mjesta i gradova gdje ne postoji kino. HAVC također podržava rad Portala s manjim iznosom svake godine. Dio Ureda za društvene djelatnosti ili kulturu sporadično podržava škole kojima su osnivači, no to su pojedinačni slučajevi. Voljeli bismo kada bi se HAVC i Uredi uključili sistematično i svake godine podržali sve škole koje žele koristiti sadržaj Portala, naglašavaju Jakobović Alpeza i Petković.

Spoznavanje svijeta oko sebe

Jest, naime, da je svijet u kojem živimo fasciniran uspjehom znanosti i obećanjem o svemoćnoj snazi ekonomije, ali idealna budućnost, pa i ona portala Vrti svoj film, bila bi ta da sve škole koje žele koristiti film dobiju priliku pretplatiti se na Portal. Važno je pritom reći da ta pretplata ne nosi zarade, od prikupljenog se pokrivaju osnovni troškovi kao što se plaćanje filmskih prava, ili pak izrade metodičkih materijala. Inače, procjene govore da bi za pokrivanje pretplata svih škola koje su za to iskazale interes, njih oko 400, trebalo naći zapravo nevelikih 38.000 eura.

– Pa da u suradnji s grupom suradnika, koja uključuje nastavnike i učenike, dizajniramo privlačan, propitujući i poticajan filmski kurikulum. Da sadržaj portala u svakoj školi koja to želi bude poticaj za pokretanje filmskog kluba gdje djeca i mladi razgovaraju o filmu, analizirajući i promišljajući spoznaju sebe i svijet oko sebe kroz teme i likove kojima su izloženi – poručuju naše sugovornice.

Jer, i nema boljeg načina da se shvate »Moderna vremena« od gledanja filma »Moderna vremena«. Važno je to, jer kako reče jedna od profesorica korisnica: »Djeca najčešće samostalno biraju i gledaju filmove s televizijskog programa često na stranim poslužiteljima bez prijevoda, ne vode računa o dobnoj granici niti o žanrovima, radije biraju serije, slabo ih zanima hrvatska kinematografija. Uz filmove s portala Vrti svoj film moji učenici nisu gledali na sat i žurili svojim kućama, često su ostajali i duže u školi kako bismo zajedno pogledali film, komentirali, raspravljali.«