Novi Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, dvobroj LXI-LXII za 2020. godinu, većim je dijelom u znaku D’ Annunzijeve okupacije Rijeke. Kako u uvodnoj riječi podsjeća glavni urednik Goran Crnković, prošle godine je u Italiji obilježena stota obljetnica nasilnog ulaska u Rijeku Gabrielea D’Annunzija s njegovom paravojskom razvojačenih talijanskih vojnika. Bilo je to 12. rujna 1919. godine, a što je rezultiralo aneksijom Rijeke Italiji 1924. godine.

– Taj je događaj obilježen brojnim proslavama, skupovima, pa i podizanjem spomenika u središtu Trsta. Uglavnom se to svelo na slavljenje D’Annunzija kao pjesnika naprednjaka, neustrašivog junaka, zavodnika, slobodoumnika. Sve je to ponukalo našu ustanovu da u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom pripremimo zbornik radova »Izbjeglice i štete za D’Annunzijeva režima« i objavimo izvore u Vjesniku Državnog arhiva u Rijeci iz kojih će se iščitati nesnošljivost i postupci u vrijeme D’Annunzijeve vlasti prema netalijanskom stanovništvu – pojašnjava Crnković.

Fašizam prije fašizma

Tako rubrika Gradivo donosi faksimile cjelokupnog arhivskog gradiva s izložbe organizirane u povodu Međunarodnog dana arhiva 2019. godine i postavljene prošle godine pod naslovom »Rijeka 1919. Fašizam prije fašizma. D’ Annunzio i danuncijada u gradivu Državnog arhiva u Rijeci«, koju su pripremili i postavili Boris Zakošek i Sandro Poropat. Grupa eminentnih povjesničara, istraživača i publicista u rubrikama Članci i rasprave te Dokumenti i svjedočanstva pišu veći broj znanstvenih i stručnih radova na temu stote obljetnice danuncijade. Radovi oslikavaju događaje u Rijeci od završetka Prvog svjetskog rata do vojnog pohoda D’ Annunzija na Rijeku i njegove protuhrvatske uprave, te zbivanja u gradu nakon D’Annunzijeva odlaska početkom 1921. godine, sve do priključenja Rijeke Kraljevini Italiji nakon Rimskih sporazuma 1924. godine.

Natka Badurina, autorica je priloga »D’Annunzijeva okupacija Rijeke: prema transnacionalnom pamćenju«, a Irvin Lukežić piše o povijesti jedne riječke kavane, uništene za D’Annunzijeve okupacije.

Dokumenti i svjedočanstva

Marko Medved autor je članka pod naslovom »Skandal blagoslova bodeža kao primjer zloporabe vjere (Gabriele D’Annunzio i crkveni život u Rijeci)«, dok Igor Žic ukazuje na nekoliko knjiga, autora i opažaja o problemu Gabrielea D’Annunzija u Rijeci. Maja Polić daje prilog poznavanju života i djelovanja profesora povijesti i zemljopisa Benjamina Grohovca (1880. – 1957.), a Ivan Pederin autor je članka »Italia irredenta«. Ljubinka Toševa Karpowicz piše o riječkim masonima i D’Annunzijevoj okupaciji Rijeke, dok Velid Đekić donosi šest priloga o D’Annunziju i danuncijadi.

Goran Moravček iznosi svjedočanstvo ing. Maksa Peča o nekim zbivanjima u Rijeci za vrijeme D’Annunzijeve vladavine (o progonu Hrvata Rijeke i Sušaka za D’ Annunzijeve okupacije). Anton Mrakovčić piše o svojim susretima s Talijanima u Puntu poslije Prvog svjetskog rata, dok Mladen Urem donosi svjedočanstvo svećenika dr. Antona Mrakovčića o teroru ardita nad hrvatskim pučanstvom u Puntu na otoku Krku. Slavko Suzić potpisuje članak »D’Annunzio i njegova zločinačka vojska«, a Marijan Kodrnja piše o izgnanstvu slovenske obitelji Rolih iz Rijeke 1919. godine.

Faksimili

Ljubinka Toševa Karpowicz autorica je i teksta o pohari u stanu paroha Save Kosanovića 13. i 22. rujna 1919. godine. Jonathan Bousfield autor je priloga pod naslovom »Pohvala kulturi nasilja« (suradnik Magazina Jutarnjeg lista bio je na izložbi u Trstu koja o D’ Annunziju i njegovoj povijesnoj ulozi priča sasvim drugačiju priču). Na kraju temata o D’ Annunziju i danuncijadi objavljeni su faksimili dokumenata Rapallskog ugovora, antihabsburške konvencije i Izjave jugoslavenskih zastupnika za krajeve što po Rapallskom ugovoru imaju pasti pod Italiju, u kojoj se navodi da će 600.000 Hrvata i Slovenaca završiti pod Italijom i to na području gdje su većinsko stanovništvo. Objavljen je i faksimil članka prof. dr. Đure Rošića iz časopisa Odvjetnik pod naslovom »O hrvatskim riječkim advokatima u doba Provizorijuma i do anektiranja Rijeke Italiji« iz 1968. godine. Objavljen je i nekrolog Aurelu Figatneru, koji je bio jedan od najistaknutijih hrvatskih odvjetnika svoga doba, židovske nacionalnosti. Pobunio se protiv nasilja ardita i D’Annunzijeva progona netalijanskog stanovništva. Iako je bio vrhunski i neprikosnoveni stručnjak na području pravnih znanosti, hrvatski domoljub, kozmopolit i humanist, za D’ Annunzijeve okupacije, kao »hrvatski Židov« prognan je iz Rijeke.

Zbirka razglednica

Rubrika Inventari i regeste donosi nove radove s područja arhivske djelatnosti DAR-a. Rina Blažić Abramović autorica je članka »Lučka ispostava Krk 1945.-1989.«, a Luka Aničić piše o zbirci fotografija Croatia line d.d. (u stečaju), Jugoslavenska linijska plovidba. Luka Aničić osvrnuo se i na zbirku fotografija Tvornice papira Rijeka. Na kraju Vjesnika, u rubrici Osvrti i prikazi, objavljen je rad »Drenovčani u Prvom svjetskom ratu« koji su napisali Christian Grailach i Draško Maršanić. Cijeli ovaj svezak Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci popraćen je brojnim fotografijama i ilustracijama iz fundusa DAR-a, koje su bitno obogaćene zbirkom razglednica na temu danuncijade, istaknutog riječkog konzervatora, likovnog umjetnika i kolekcionara Zvonimira Pliskovca. Ova zbirka razglednica najveća je i najvrednija zbirka razglednica i fotografija uopće u Hrvatskoj na temu D’Annunzija i danuncijade. Posebnu vrijednost joj daju unikatni prikazi Gabrielea D’ Annunzija i njegove vojske, dijelom u krupnom planu, koji pokazuju militantni i ratnohuškački karakter D’Annunzijeve vlasti, gradske vedute i eksterijere ratom oštećene Rijeke, političke i vjerske skupove i drugo.

Zvonimir Pliskovac je četrdesetak godina, kupujući u antikvarijatima u Njemačkoj, Francuskoj, Moldaviji, Rusiji, Engleskoj i drugim zemljama, prikupio vrlo rijetku kolekciju koja je izuzetno značajna za hrvatsku povijesnu znanost jer se u njoj nalaze i brojne fotografije, do danas nepoznate široj javnosti, dakle neobjavljene, a također je bitno istaknuti kako niti jedna kulturna ustanova u Hrvatskoj ne posjeduje tako značajnu zbirku na tu temu.