Kao ni većinu filmskih festivala i filmskih produkcija koronavirus nije poštedio niti dodjelu Europskih filmskih nagrada, koja je ove godine prvi put održana virtualno u opuštenoj atmosferi i s manjim tehničkim poteškoćama na samom početku koje se kasnije nisu ponovile.

Umjesto europske filmske kreme na crvenom tepihu ispred spektakularne koncertne dvorane Harpa u Reykjaviku i velike dvodnevne filmske fešte u glavnom gradu Islanda, 33. dodjela europskih Oscara održala se u digitalnom obliku uz direktan online prijenos iz futurističkog berlinskog zdanja Futurium u kojem se inače održavaju izložbe, interaktivna događanja, konferencije i paneli o svijetu budućnosti.

Pandemija ipak nije srozala kvalitetu finalista jer su svi nominirani filmovi snimljeni i prikazani prije globalnog lockdowna, pa su se u konkurenciji našli ponajbolji europski filmovi, autori i glumačka ostvarenja u proteklih godinu i pol dana, a ironično – unatoč pandemiji ovogodišnja je dodjela Europskih filmskih nagrada bila sadržajnija i bogatija od uobičajenog vikend-programa pa se 33. dodjela europskih Oscara pretvorila u petodnevno virtualno događanje.

Budućnost europskog filma

Krenulo je 8. prosinca okruglim stolom o budućnosti europskog filma nakon pandemije, a nastavilo se dodjelom prvih ovogodišnjih nagrada tijekom sljedeće tri večeri. Među njima treba izdvojiti nagradu za najbolju fotografiju, koju je dobio talijanski snimatelj Matteo Cocco za impresivan rad na hvaljenom filmu «Volevo Nascondermi« (Skriven), a za isti film Ursula Patzak osvojila je nagradu za najbolju kostimografiju; Dascha Dauenhauer nagrađena je za najbolju glazbu za njemačku dramu »Berlin Alexanderplatz«, dok je nagrada za najbolju scenografiju otišla u ruke Cristine Casali za raskošnu britansku kostimiranu dramu »The Personal History of David Copperfield«.

Najboljom komedijom proglašen je francuski film »Un triomphe« u režiji Emmanuela Courcula, dok je najbolji kontinentalni dugometražni animirani film francusko-belgijsko-španjolski »Josep« u režiji filmaša umjetničkog imena Aurel.

Velika pobjednica završne večeri bila je izvanredna danska tragikomična drama »Druk« (Another Round) o izazovima života i krizi srednjih godina, koja govori o četvorici prijatelja koji provode eksperiment o »lakoći življenja« s 0,05 alkohola u krvi osvojivši nagrade u kategorijama najboljeg filma, redatelja, scenarija i glavnog glumca. »Film je nastajao u najtežem periodu mojeg života«, izjavio je redatelj i koscenarist filma Thomas Vinterberg, čija je 19-godišnja kći Ida tragično stradala u prometnoj nesreći nedugo nakon početka snimanja filma te dodao:

»Samo zahvaljujući svojim prijateljima i svojoj obitelji uspio sam se sabrati i završiti film. Ida je trebala glumiti jednu od uloga, snimali smo u njezinoj školi s njeznim kolegama i prijateljima i jedino što je imalo smisla u tom teškom trenutku za mene i moju obitelj bilo je završiti film za nju.«

I slavni Mads Mikkelsen, koji je za briljantnu i usudio bih se reći ulogu (dosadašnje) karijere, proglašen najboljim glumcem nagradu je posvetio Vinterbergovoj kćeri. »Razlog zašto je ovaj film završen je jedna mala zraka svjetlosti koja se zauvijek ugasila«, rekao je danski glumac svjetske slave koji se uživo javio iz Londona gdje snima treći dio popularne franšize »Čudesne zvijeri« u kojem je zamijenio potjeranog Johnnyja Deppa te dodao: »Ali njezina svjetlost sjaji u svakom kadru našega filma i zato ovu nagradu posvećujemo Idi Vinterberg.«

Najbolji glumci

U konkurenciji za najboljeg europskog glumca bio je i naš Goran Bogdan, čiju su upečatljivu i emotivnu ulogu ispunjenu životnom sirovošću u drami »Otac« srpskog redatelja Srdana Golubovića prepoznali članovi Europske filmske akademije, no bilo je jasno da su Bogdanove šanse u ovogodišnjoj izuzetno snažnoj konkurenciji u koju se, zahvaljujući i danskom državljanstvu ugurao i njujorški glumac i svjetska zvijezda Viggo Mortensen, uistinu bile minimalne.

Najbolja europska glumica je Paula Beer za berlinsku ljubavnu dramu s elementima fantastike »Undine«, u režiji poznatog njemačkog redatelja Christiana Petzolda, dok je najboljim dokumentarcem proglašen film o korupciji bolničkog sustava u Rumunjskoj »Kolektiv«, koji potpisuje Alexander Nanua. Nagrada za najboljeg debitanta završila je u rukama talijanskog filmaša Carla Sironija za dramu »Sole« u čijem je središtu trudna žena iz Istočne Europe, koja putuje u Italiju kako bi prodala svoje još nerođeno dijete.

Ovogodišnja dodjela označila je i odlazak Wima Wendersa s mjesta predsjednika Europske filmske akademije, na kojem ga je naslijedila poznata poljska redateljica Agnieszka Holland. Slavnom filmašu i jednom od prvaka njemačkog novog vala na četvrt stoljeća podrške europskoj kinematografiji putem Zooma zahvalila su neka od najvećih imena europskog filma kao što su Istvan Szabo, Pawel Pawlikowski, Stellan Skarsgard, Maria de Medeiros i drugi, a iznenađenje je bila njemačka kancelarka Angela Merkel koja mu je zahvalila na svemu što je učinio za europski film. Wenders je bio vidljivo dirnut riječima svojih kolega duhovito dodavši: »Nadam se da ću dobiti pozivnicu za sljedeće dodjele.« Kao i svake neparne godine, i sljedeća se dodjela Europskih filmskih nagrada vraća u Berlin gdje je sjedište Europske filmske akademije, a Reykjavik će europske filmske talente i pobjednike 35. izdanja ugostiti 2022. godine.