Interdisciplinarni međuinstitucijski projekt RENA (Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj) Instituta za jezik i jezikoslovlje i Instituta za migracije i narodnosti čiji je cilj predstavljanje nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj, predstavljen je u Državnom arhivu Rijeka.

Kako je uvodno na predstavljanju projekta istaknuo njegov voditelj dr. sc. Kristian Lewis s Instituta za jezik i jezikoslovlje, 2019. godine potpisan je sporazum o međuinstitucijskoj suradnji, a projekt s ciljem stvaranja repozitorija koji daje uvid u jezični mozaik nacionalnih manjina u Hrvatskoj započeo je prošle godine.

Prema njegovim riječima, kad govorimo o jeziku nacionalnih manjina, govorimo i o njegovanju kulturne baštine, time i jezika, jer prenošenje materinskog jezika na mlađe generacije, pojašnjava, izrazito je bitno, s obzirom na to da je jezik sastavnica identiteta i dio veličanstvene ljudske različitosti.

Sam projekt, ističe, ukupno traje tri godine, a godinu dana od njegova početka odlučeno je da se predstave dosadašnji rezultati, kao i sve ono što se može očekivati u sljedećem projektnom razdoblju.

Informacije o manjinama

– U Hrvatskoj žive 22 nacionalne manjine, a RENA repozitorij će dati informacije o njihovoj prošlosti i jezičnoj rasprostranjenosti danas.

Osim konkretnih informacija vezanih za razne jezike – poljski, ruski, rusinski, rumunjski, romski, srpski, slovački, slovenski, turski, makedonski, albanski, bugarski, bošnjački, crnogorski, češki, mađarski, ukrajinski, vlaški, talijanski i hebrejski jezik, projekt je također usmjeren na nacionalnomanjinsko školstvo, odnosno zastupljenost njegovanja jezika nacionalnih manjina u hrvatskome školstvu, pojašnjava voditelj te dodaje da se na mrežnim stranicama projekta rena.jezik.hr mogu naći razne informacije o jezičnim značajkama određene manjine, povijesni kontekst njezina doseljavanja, informacije o rasprostranjenosti danas te demografski podaci.

Prema riječima dr. sc. Filipa Škiljana, sama ideja projekta u kojem sudjeluju eminentni stručnjaci iz područja nacionalnomanjinske problematike i jezika, što osigurava da bude zanimljiv te dovoljno stručno i znanstveno izveden, jest da se na internet postave osnovne obavijesti o svakome manjinskom jeziku.

Jezična slika Rijeke

U kontekstu nacionalnih manjina predstavljeni su i podaci o zastupljenosti manjinskih jezika u riječkom obrazovnom sustavu, predstavnicima manjina u raznim riječkim gradskim i županijskim tijelima, istaknuta je važnost njegovanja kulturne manjinske baštine raznim manifestacijama i ostalim događajima, a u kontekstu jezične raznolikosti i važnosti očuvanja materinskog jezika i općenito njegovanja autohtone jezične baštine dr. sc. Mirjana Crnić Novosel dala je uvid u jezičnu sliku grada Rijeke.

U toj složenoj lingvističkoj slici, pojasnila je, u uporabi su hrvatski standardni jezik, riječki urbani govor, obiteljski i zavičajni govor, doseljenički govori, hibridni obiteljski govori, nestandardizirani jezik određene društvene skupine te jezici nacionalnih manjina, što grad na Rječini u kojemu su se nekad koristili dvama pučkim jezicima, čakavskim i fijumanskim, čini jezičnim Babilonom.

Jezični identitet grada, napominje, svakako čine i čakavski autohtoni govor kojeg danas gotovo nema te fijumanski koji je u ograničenoj uporabi.

Osim projekta, predstavljena je i monografija »Nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji« autora Hrvoja Petrića, Filipa Škiljana i Kristiana Lewisa koja na više od tri stotine stranica daje detaljan uvid u povijesni pregled svih nacionalnih manjina u Zagrebačkoj županiji.