Odbor za kulturu

“U Rijeci ne postoji kulturna strategija, ne znamo gdje idemo”

Ervin Pavleković

Foto: A. MAKSIMOVIĆ

Foto: A. MAKSIMOVIĆ

Održana 20. sjednica Odbora za kulturu uoči sjednice Gradskog vijeća



RIJEKA – Odbor za kulturu na svojoj je 20. sjednici, između ostalog, razgovarao o Prijedlogu programa javnih potreba u kulturi i o statusu zaštićenog kulturnog dobra, odnosno zgrade Teatra Fenice o čijoj se sudbini u posljednje vrijeme poteže sve više pitanja u javnom prostoru.


Predsjednica Odbora, Maša Magzan, je uvodno istaknula kako je Rijeka i dalje u limbu EPK-a jer se ne zna gdje idemo i kamo ćemo doći, pa je u tom smislu kazala kako se nismo pomaknuli od prošlogodišnje sjednice Odbora, jer se po pitanju tadašnjih zaključaka nije napravilo ništa.


Prema njezinim riječima, na toj se sjednici odredilo koje su neuralgične točke u kulturi, primjerice problem »shower fundinga« i raspršivanja sredstava na više korisnika, kao i nejavljanje mladih na natječaje za javne potrebe, za koje se nije napravilo nešto konkretno. U tom smislu potrebno je jasno odrediti kulturnu strategiju grada koja, smatra, očigledno ne postoji, a još je prošle godine i bivši pročelnik jasno dao do znanja kako je potreban »clean start«.


Javne potrebe u kulturi




Neslaganje Magzan s voditeljicom Odsjeka za kulturu Plamenom Šarlijom i s voditeljicom Pododsjeka za programe kulture Helenom Semion Tatić u pogledu Prijedloga za javne potrebe išlo je u smjeru toga da prema Magzan ne postoji konkretna kulturna strategija kojom je definirano što će se sufinancirati i zašto, odnosno što želimo da se dalje razvija u našemu gradu te na što točno želimo staviti naglasak.


Također ističe da u tome dokumentu nisu podjednako zastupljene sve djelatnosti, pa se recimo između ostalog spominju i videoigre za čiji razvoj očigledno nema predviđenog mjesta.


Kako smatra, upravo je gaming industrija ono što bi svakako privuklo i mlade da se prijavljuju na natječaj za javne potrebe, a također u tom segmentu vidi prostor za daljnji razvoj na dobrobit grada. Uz to, govori da bi trebalo postojati mjerenje učinka za svaku djelatnost i za svaki događaj, pa bi tako – uz jasne kriterije, učinke i prioritete – dobili jasnu informaciju o tome što trebamo dalje razvijati.


S druge strane, Šarlija i Semion Tatić govore kako Odbor može dati jasne prijedloge i sugestije o tome koju se djelatnost treba dodatno pojačati, što bi se potom uzelo u obzir, jer se ovdje radi samo o prijedlogu koji postoji već mjesec dana. Kulturna vijeća pak sa svojim kompetentnim članovima koje su sami odabrali, govori Semion Tatić, obavljaju svoj posao vrednovanja prijavljenih na natječaj savjesno i odgovorno, no s obzirom na velik broj prijavljenih, jasno je da se vrednuje kvaliteta, uz ograničena sredstva. Stavi li se pak naglasak na videoigre, pojašnjava kako će nešto drugo što se pokazalo kao uspješno dobiti manje sredstava.


Što se tiče mladih, ističe pak kako postoji segment predviđen upravo za mlade od 15 do 30 godina koji je nešto jednostavniji, pa ne traži reference, nego jasno razloženu ideju. A za strategiju, ističu kako je sve pojašnjeno u dokumentu Prijedloga. O ovoj je točki 3 člana glasalo protiv, a 2 su glasala za.


Teatro Fenice


Točka koja izaziva najviše medijske i javne pažnje dakako je ona koje se tiče zgrade Teatra Fenicea o čemu se sve češće govori s ciljem da se riješi status tog kulturnog dobra koje zjapi prazno i u vrlo je lošem stanju, a radi se o objektu za koji je i Konzervatorski odjel jasno propisao djelovanje.


Problem je, kao što se već zna, što je vlasnik Teatra u stečaju, no prema zaključcima Odbora, sve ide na Gradsko vijeće, a ide se u smjeru toga da se rješavanje statusa tog dobra napokon i riješi, po koracima.


Prvi je korak, naime, već odradio Konzervatorski odjel koji je održao i sastanke, izašao na teren i procijenio trenutačno stanje zgrade.


Ipak, ističe Magzan, s obzirom na to da je na toj zgradi od 2013. do 2020. godine bio fokus, pita se gdje je zapelo u cijeloj situaciji koja traje već dugo, a nije se stvorila od jučer.


Grad je u pogledu Teatra, ocjenjuje, propustio djelovati, bez obzira na jasan naputak Konzervatorskog odjela još iz 2021. godine prema kojem se Teatru, s obzirom na to da vlasnik Rijekakino nije djelovao u pogledu potrebnih sanacija, mora se odrediti skrbnik.


U zaključnom tonu članovi su se složili s time da Teatro Fenice treba postati kulturni prioritet, čime će se proširiti kulturni kapaciteti, a gradonačelnik će svakih šest mjeseci podnositi izvješće o postupanju glede tog kulturnog dobra.


Uz to, govorilo se o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada za ovu godinu, a dosad je potrošeno 45 posto od ukupnoga novca.


Što se tiče izvješća o radu gradonačelnika za polugodišnji period, dakle od siječnja do lipnja, glede njegovih protokolarnih susreta i posjeta u zemlji i inozemstvu koji su dio gradonačelničkog posla, Magzan je naglasila kako nema jasne namjere i rezultata, odnosno ne vidi se rezultat njegovih posjeta i susreta.


Točka koja se tiče razrješenja članice Kulturnog vijeća za audiovizualnu djelatnost podržana je s 4 glasa za i s jednim suzdržanim, a istom je omjeru glasalo i za točku o davanju suglasnosti na Statut Gradskog kazališta lutaka Rijeka.


Članica Kulturnog vijeća za audiovizualnu djelatnost Rea Rajčić podnijela je zahtjev za razrješenjem zbog povećanog opsega posla na svojem stalnom radnom mjestu, Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a za novu članicu predložena je Aleksandra Stojaković Olenjuk.