Svečano je otvoren novi stalni postav Spomen-sobe Antonija Smareglie (Augustov prolaz 3), a riječ je o kući gdje je ovaj skladatelj rođen. Naime, kako je kazao voditelj pulske Sveučilišne knjižnice, Ivan Kraljević, »ove se godine obilježava niz važnih godišnjica vezanih za Smaregliu«.

Originali

– Prošlo je 90 godina od smrti skladatelja rođenog u Puli prije 170 godina. Ova Spomen-soba otvorena je na Smareglin rođendan i u povodu Dana grada Pule, u svibnju 2004. godine, a autori obnovljenog postava su muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić.

Sve je to odrađeno uz financijsku podršku Grada Pule. Prostor Spomen-sobe Antonija Smareglie dan je na korištenje Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 2004. godine, uz potporu Grada Pule, Istarske županije i Regije Veneto.

U spomen-sobi se nalazi dio dokumentacije iz skladateljeve ostavštine koja se novim izložbenim postavom kvalitetnije muzejski artikulira i zamjenjuje novim, do sada nikad predstavljenim dokumentima (rukopisima, fotografijama, dokumentima).

Drago mi je da je sve to upriličeno u godini kada obilježavamo 75 godina od osnutka Sveučilišne knjižnice. Inicijativa i perspektiva novog muzejskog prostora na pulskom Forumu proizlazi iz nekoliko nastojanja Sveučilišne knjižnice.

Njome se, naime, nastoji upozoriti na vrijednost i važnost novih mogućnosti javnog djelovanja i sustavnog rada na Glazbenoj zbirci Sveučilišne knjižnice koja skrbi i o drugim ostavštinama istarskih skladatelja. Zbog svoje važnosti te višegodišnjeg truda knjižničara, muzikologa, povjesničara i entuzijasta vjerujemo da će se novim postavom Spomen-sobe pridati zasluženi značaj naslijeđu Antonija Smareglie te senzibilizirati javnost za njegovo upoznavanje, kazao je Kraljević.

Nazočnima se obratila i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada Pule, Emina Popović Sterpin.

– Oduševljena sam novim postavom i izgledom Spomen-sobe, a u planu je i otvorenje muzejskog postava posvećenog ovom velikom pulskom skladatelju, odnosno muzeja o Smareglinom liku i djelu.

Muzikologinja Nuša Hauser navodi pak »potrudili smo se da u ovome prostoru predstavimo što više originalne građe o Smaregli, zadržali smo sav namještaj koji je bio unutar, uz originale dokumenata i materijala, ranije su, naime, neki materijali bili skenirani.

Tu su originali pisama, partitura, dokumenata, rukopisa, izvadci iz tiska, fotografije, a iz popratnih panoa može se saznati puno toga o životu ovoga skladatelja, o njegovim velikim uspjesima, ali i razočarenjima te teškom stvaralačkom putu, kazala je Nuša Hauser koja će u ponedjeljak, 16. prosinca u 18 sati u ovome prostoru održati prigodno predavanje o Smaregli.

Inače, postav se može razgledati radnim danima do kraja godine svakodnevno od 9 do 12 sati.

Antonio Smareglia (5. svibnja 1854. – 15. travnja 1929.) rođen je kao šesto, ali prvo preživjelo dijete oca Francesca Smareglie iz Vodnjana i Giulije Stiglich iz Ičića.

Njegov životni put obilježile su, kako je i zapisao njegov sin Ariberto u jednoj od biografija o njegovom ocu, nesreće, bijeda i siromaštvo, kao i izvedbe u najpoznatijim svjetskim kazalištima.

Pripadao je razdoblju talijanske verističke opere, a njegov životni put bio je sve samo ne lagan. Čak godinama nakon njegove smrti nisu mu se više izvodila djela.

Ta svojevrsna »renesansa«; odnosno revalorizacija njegova stvaralaštva započela je zadnjih 15 do 20 godina putem brojnih inicijativa, a tu je i velika zasluga Udruge Smaregliana, koja je doprinijela i programima u Spomen-sobi, i čiju je ulogu prilikom otvorenja spomenuo i Ivan Kraljević.

Inicijative

Iako je Smareglia u nekim životnim razdobljima bio na rubu gladi, siromaštva, a u drugim dobivao sjajne kritike za svoja djela, sveukupno, životni put nije mu bio lak niti jednostavan. Svemu tome treba pridodati i činjenicu da je oslijepio u dobi od 46 godina nakon neuspjele operacije katarakte.

Među pulsko-istarskim inicijativama revalorizacije njegova stvaralaštva, recimo i da je prije pet godina, 2019. godine, njegova opera »Caccia lontana« u suradnji pulskog i varaždinskog kazališta upriličena u Londonu uz aplauze publike i vrlo pohvalne kritike. Te je 2019. godine inaugurirana i u Fažani šetnica »Priče s fažanske rive. I u Fažani je Smareglia proveo neko vrijeme.

Nezahvalno je navesti tko se sve bavio (re)valorizacijom njegova stvaralaštva, jer je tu kroz godina, na razne načine, prošlo više osoba, no tu su svakako Gorka Ostojić Cvajner, Juliana Ličinić van Walstijn, Sofija Cingula, Elda Krajcar Percan, Anita Flego Sponza, Bruno Dobrić, Branko Okmaca, Tatiana i Orietta Šverko, Ivana Paula Gortan Carlin, Alessandra Santin Golojka, Vito Paoletić, kolege novinari Silvio Forza, Carla Rotta, zatim KUD »Lino Mariani«…