RIJEKA – Kriza glazbenog amaterizma vjekovna je tema koja u bilo kojim vremenima i društvenim sustavima uvijek ispunjava razgovore ljubitelja glazbe, publike i zainteresirane javnosti. Bez obzira na okolnosti uvijek je aktualna, a danas je to slučaj zbog posljedica pandemije koja je upravo završila. Ili možda nije? Svakako je kratkotrajni predah, koji je ovo ljeto omogućio potpuno opušteno odvijanje planiranih glazbenih i kulturnih aktivnosti, dobrodošlo olakšanje koje će barem donekle ublažiti negativne trendove prisutne u glazbenom amaterizmu.

Na prošlotjednom okruglom stolu na temu »Glazbeni amaterizam jučer i danas« mogla su se čuti različita promišljanja o trenutnoj situaciji, ali i, što je mnogo važnije, konkretni prijedlozi za daljnje djelovanje. Organizator događaja bio je Ženski zbor KUD-a »Učka« Matulji u okviru svoje velike i značajne proslave 60. obljetnice djelovanja pod nazivom »Svih naših 60«, koja je vrhunac ipak doživjela ovaj tjedan i to dvama koncertima: 30. lipnja u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja u Rijeci i dva dana kasnije na domaćem terenu u Amfiteatru u Matuljima. Matuljski događaj ujedno je, prema riječima općinskog načelnika Vedrana Kinkele, bilo i otvorenje manifestacije »Matuljske ljetne večeri« koja također već nekoliko godina privlači publiku zanimljivim programom.

Davne ‘54.

Prema neprocjenjivim podacima koje je ostavio znameniti učitelj, entuzijast i svestrani glazbeni djelatnik Leo Ivančić, KUD »Učka« Matulji s radom je započeo još davne 1954. godine. Nekoliko godina kasnije, a nakon gašenja lokalnog pjevačkog zbora »Sisol«, godine 1962. osnovan je novi pjevački zbor s ciljem okupljanja školske djece i mladih kojih je bilo izuzetno mnogo. Osim pjevačkog zbora u KUD-u je zabilježeno djelovanje i drugih sekcija poput instrumentalne ili dramske, čime je ovaj KUD-a za lokalnu i širu zajednicu postao izuzetno značajan. Ivan Matetić Ronjgov poznati je hrvatski melodiograf, skladatelj i glazbeni pedagog koji je poput kakvog rasadnika za amaterski glazbeni izričaj, posebno onaj inspiriran istarskim i primorskim melosom, oduševio brojne kasnije dugogodišnje glazbenike, među kojima je i Ivančić. Stoga ne začuđuje činjenica da je i ovaj zbor u repertoarnom smislu snažno obojen i takvom »domaćom« glazbom, koju zasigurno valja njegovati i čuvati, a što su uspješno desetljećima činili svi umjetnički voditelji i dirigenti kojih je, unatoč velikoj obljetnici, bilo samo troje: Leo Ivančić gotovo četiri te Nedeljka Srebovt i Saša Matovina svaki po jedno desetljeće.

Subotnji slavljenički koncert započeo skladbom »Pud Učkun kućice bele« u kojoj je Ženski zbor KUD-a »Učka« jasno najavio da će cijeli koncert proteći bez značajnijih turbulencija u interpretativnom smislu. Ritmički i intonativno sigurne, članice zbora napamet su (i s vidljivim uživanjem) izvele ne posve jednostavne taktove ove Matetićeve obrade u kojoj osim tradicijskog napjeva imitiraju i zvonjavu zvona nad kojima se nadvijaju recitirani stihovi Drage Gervaisa. Stihove je interpretirala Rajka Jurdana-Šepić, koju posebno valja pohvaliti i za zanimljivo i inspirativno vođenje kojim je cijeli događaj podignut za još jednu razinu. Nakon uvodnih pozdrava uslijedio je niz tradicijskih i folklornih napjeva među kojima se ističe Matetićev »Tamo doli puli mora«, Cossettova »Hvala vami stare majke« i »Moja diridika«, ali i sarajevski glazbeni simbol (neovisno o etnomuzikološkoj analizi) »Kad ja pođoh na Bembašu« i bugarska »Ergen Deda«. Izričajni iskorak zbor je napravio uvodeći multimedijalni element u koncertni program, jer je skladbu »Djevojka sa sela« publika poslušala i pogledala u obliku glazbenog spota na pokrajnjem videozidu. U svim izvedbama zbor je djelovao sigurno i dopadljivo, dikcijom jasno, a precizno u svim ostalim glazbenim sastavnicama. Dirigent Saša Matovina decentno je i opušteno upravljao i koordinirao zborski nastup, a valja istaknuti i solistice Doris Stanić (ujedno i predsjednicu KUD-a) te Aleksandru Jambrek Monjac. U skladbi »Ergen Deda« publika je čula zajednički nastup Lučile i Aleksandre Jambrek što je zanimljivo zbog činjenice da je upravo majka Lučila od osnutka članica ovog zbora u kojem danas pjeva sa svojom kćerkom, a osim nje posebnu pohvalu za najduže članstvo valja uputiti i članici Vesni Perožić.

«Zabavni« program

Gosti koncerta bili su članovi muške klape »Skalin« iz Matulja koja još od 2010. uspješno djeluje pod vodstvom Siniše Žigrovića, a koja je izvela dvije skladbe (»Zemlja« i »Oprosti«).

Drugi dio koncerta bio je rezerviran za »zabavni« program, koji odmah uključuje raznolikiji ritam ili instrumentalnu pratnju. Saša Matovina pokazao se i kao odličan aranžer skladbe »Latino mix«, u kojoj je za ženski zbor uspješno amalgamirao popularne melodije poput »Tengo la camisa negra«, »Despacito« ili »Bamboleo«. Tramontana, koja je i dio slogana »Matuljskih ljetnih večeri«, snažnije je puhala prema kraju koncerta i unijela dašak lakoće publici, ali je zasigurno »ofriškala« i Tajanu Dukić na klavijaturama u trenutcima kada joj je onemogućavala mirno stajanje notnog papira na stalku. Ipak, Dukić je u izvedbi bila vrlo suverena pokazujući imanentnost ove vrste glazbe, a u pomoć joj je priskočio i kolega Andy Cech na udaraljkama te je, u kombinaciji s nadahnutim zborom i ljetnom atmosferom, izvedba bila iznimno uspješna. Dodatnu komponentu unijeli su Sanja Južnić i Bernard Beževan kao plesni par koji je dočarao i latino korak poznatog plesa salsa. Uslijedila je skladba »Romagna mia« u kojoj je Matovina sudjelovao i kao pjevač, a zatim i poznata skladba »Con te partiro«. Novi glazbeni spot publici je donio izvedbu skladbe Andreja Baše na tekst Daniela Načinovića pod nazivom »Zemlja sunca, zemlja sna«, nakon čega je uslijedila »One of us«, inače poznata pjesma grupe ABBA u kojoj je primjetna bila intonativna nesigurnost prilikom nastupa glasovira nakon početnog a cappella dijela. Treći glazbeni spot na koncertu bila je »Oda zavičaju« koja je ujedno i neslužbena himna KUD-a, a koncert je, nakon brojnih zahvala i pozdrava, završen skladbom »Sunčane fontane« Zdenka Runjića, koju je godinama uspješno interpretirala Tereza Kesovija.

Treba istaknuti da je cijeli koncert odlikovala umjerenost i odmjerenost, kao i sveprisutno dostojanstvo bez kiča i pretjerivanja tako svojstvenih obljetničkim koncertima te upotpunjeno kvalitetnim glazbenim izvedbama. Konceptualno različito, multimedijalno i zanimljivo za publiku, posebno u ljetno predvečerje na otvorenom, događaj je pokazao i programski presjek od tradicije i folklora do najsuvremenijih žanrova čime je zbor dokazao da je spreman odgovoriti najvišim umjetničkim zadaćama amaterizma. Izostalo je, također danas često viđeno, flah pjevanje na granici infantilnosti, a mogao se čuti rasni i zreli zborski zvuk. Ako bi se morala dati neka kritika onda bi se to moglo učiniti u obliku čestitke zboru na hrabrosti da nastupi pod amfiteatralnim ozvučenjem koje je izuzetno snažno prenosilo ama baš sve, što ipak više odmaže nego što pomaže, jer se zbor »ogoljuje« bez mogućnosti formiranja (i maskiranja) značajnije homogenosti. Navedeno nije umanjilo uspjeh, dapače, zbor je bez većih problema vrlo dobro odradio svoj posao što je, uostalom, prepoznala i mnogobrojna zadovoljna publika.