RIJEKA – Uoči blagdana Svi sveti, u utorak 31. listopada u 19.30 sati, na programu HNK-a Ivana pl. Zajca je simfonijski koncert »Sudbinski zvuci: Brahms, Beethoven«. Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor, pod dirigentskim vodstvom šefa dirigenta, maestra Valentina Egela, izvest će prigodna uzvišena djela dvojice velikih skladatelja, Johannesa Brahmsa i Ludwiga van Beethovena.

Prvo djelo na programu Brahmsov je »Begräbnisgesang«, Op. 13 (»Pogrebna pjesma«), njegovo rano, mladalačko remek-djelo iz razdoblja kad je tek počeo pisati zborsku glazbu. Istodobno tragično i puno nade, napisano je 1858., dvije godine nakon smrti Roberta Schumanna, pa se pretpostavlja da je skladano upravo njemu u sjećanje kao najljepši glazbeni nekrolog. Stilski besprijekorno, iako neveliko, djelo ima vrlo dirljiv, potresan učinak.

Prije nego što se nastanio u Beču, Brahms je bio zborski dirigent u raznim mjestima i pritom razvio istančan osjećaj za zborsku glazbu, posebno glazbu za orkestar i zbor. Probio se svojim slavnim Njemačkim requiemom 1868., nakon čega su uslijedila druga djela za mješoviti zbor i orkestar. Jedno takvo djelo je njegova »Sudbinska pjesma«, »Schicksalslied«, Op. 54, uglazbljeni niz stihova Friedricha Hölderlina u kojima pjesnik opisuje život na nebu i na zemlji: u nebeskim visinama ispunjenim svjetlom samo je osjećaj blaženog mira, dok ovdje na zemlji nemirno lutamo i uranjamo u neizvjesnost.

A nakon Brahmsove »Sudbinske pjesme«, u drugom dijelu koncerta slijedi veličanstvena Beethovenova Sudbinska simfonija, Peta simfonija u c-molu, op. 67. Dramatična i revolucionarna, praizvedena 1808. godine, brzo je postala najprepoznatljivije djelo klasične glazbe na svijetu, prvenstveno zahvaljujući snažnom početnom motivu od četiri note, najpoznatijima u klasičnoj glazbi, koje su prepoznate kao »kucanje sudbine na vrata«. Beethovenova Peta simfonija kreće od tragičnog fatalizma pa do plamtećeg trijumfa.