I ove godine u Selcima na otoku Braču održat će se 34. svehrvatska jezično-pjesnička smotra »Croatia rediviva ča-kaj-što«.

Obilježavajući 81. godišnjicu otkako je talijanska okupacijska vojska zapalila Selca, što se dogodilo 9. kolovoza 1943., smotra »Croatia rediviva« održat će se na sam kataklizmički spomendan, u petak 9. kolovoza.

Spaljena bračka mjesta

Osim Selaca koja su najviše stradala i pretvorena su u ruševine, spaljeno je i pet inih bračkih mjesta (Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Bol).

Prelijepi kameni gradić, usprkos herojskim naporima domoljubnog načelnika Općine Selca Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništen je u potpunosti i postade obilježen zauvijek.

Od spomenutog barbarskog čina nije se nikada potpuno oporavio i još uvijek je gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije.

Manifestaciju »Croatia rediviva« utemeljio je, uoči Krvavog Uskrsa, 30. ožujka, dr. Drago Štambuk 1991. godine, gradeći je na ideji trojednosti hrvatskoga jezika i Zlatnoj formuli ča-kaj-što koja je, uz dugogodišnje promicanje na njegov prijedlog i uz podršku svih relevantnih hrvatskih institucija, proglašena 29. studenoga 2019. godine našim kulturnim dobrom, te je stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.

Tako je postala i temeljem Zakona o hrvatskome jeziku, izglasanom u Hrvatskom saboru u siječnju ove godine.

Poeta oliveatus

Samu smotru podržavaju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a njezini organizatori su Udruga Croatia rediviva i Općina Selca.

Jednog od nastupajućih pjesnika, svih triju hrvatskih književnih idioma, ovjenčava se Maslinovim vijencem pa postaje i poeta oliveatus.

Trideset i troje dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je mramornim pločama na Zidu od poezije, na središnjem selačkom trgu Stjepana Radića, s uklesanim stihovima po utemeljiteljevu ili ovjenčanikovu izboru.

Također, predstavljeni su svojim stihovima i u šest knjiga Maslinovih vijenaca, u svakoj po pet, pod uredništvom i u izboru utemeljitelja smotre.

Brojni sudionici

Sredinom događanja, javljaju organizatori, prisjetit će se i nedavno preminulog kolege i prijatelja, nezboravnog pjesnika i ovjenčanika Luka Paljetka koji je dvadeset puta sudjelovao na smotri i uvelike pridonio njezinome ugledu.

Također će se obilježiti i stota godišnjica rođenja našeg čakavskog barda, Selčanina Zlatana Jakšića, o kojem će govoriti njegova bivša studentica i profesorica Sveučilišta u Zadru Sanja Knežević, a uz recitiranje nekoliko autorovih pjesama, najavit će i knjigu Sabranih Zlatanovih pjesama koja izlazi na jesen kao i njezin sadržaj.

Pjesnici nastupaju na Trgu Stjepana Radića, popularnoj selačkoj Pijaci, u petak 9. kolovoza u 21 sat, a večer će započeti pozdravnim govorom utemeljitelja Drage Štambuka i čitanjem pjesme »Maslina« Vladimira Nazora, te obraćanjima načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića i ostalih gostiju.

Slijedi otkrivanje ploče prošlogodišnjeg oliveata Dražena Katunarića, s osvrtom Sanje Knežević na njegovo djelo i autorovo govorenje vlastitih stihova, te nastup pjesničkih sudionika.

Sam program u pauzi vijećanja i izbora ovjenčanika glazbeno će obogatiti iranski lirski tenor Reza Fekri Kenazeh, nakon čega utemeljitelj ovjenčava Maslinovim vijencem 34. omaslinjenika/cu čija će se ploča naknadno podići na Zid od poezije.

Brojni sudionici

Na smotri će nastupiti Dražen Katunarić, Sibila Petlevski, Davor Grgurić, Acija Alfirević, Tomislav Marijan Bilosnić, Sanda Hržić, Darko Rundek, Silvija Buvinić, Sanja Mošić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Drago Štambuk, Ante Žderić, Sanja Knežević, Hrvojka Mihanović Salopek, Reza Fekri Kenazeh, Stanko Jerčić.

Brojni oliveati

Oliveati smotre, od 1991. godine, su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac te Dražen Katunarić.

Nematerijalna baština

Manifestaciju »Croatia rediviva« utemeljio je, uoči Krvavog Uskrsa, 30. ožujka, dr. Drago Štambuk 1991. godine, gradeći je na ideji trojednosti hrvatskoga jezika i Zlatnoj formuli ča-kaj-što, a 2019. godine proglašena je našim kulturnim dobrom.