Grad Rijeka otvorio je e-savjetovanje oko Nacrta Odluke o davanju na korištenje prostora u kulturi u vlasništvu Grada Rijeke.

Na to su savjetovanje, raspisano do 15. srpnja 2022. godine, pozvane posebno »udruge, umjetničke organizacije i druge organizacije civilnog društva koje provode kulturne programe, projekte i aktivnosti«.

Svoje prijedloge zainteresirani mogu poslati ispunjavajući Obrazac za savjetovanje dostupan u online formi. Komentare se može upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja.

Po završetku savjetovanja, kažu u Gradu Rijeci, na njihovim će stranicama biti objavljeno izvješće.

Iza ove vijesti krije se pokušaj rješavanja nagomilanih problema s upravljanjem rečenim prostorima, s obzirom na potkapacitiranost aktualnih, ili bivših upravitelja dijela tih prostora, njihovu nefunkcionalnost, neadekvatnost ili neprilagođenost potrebama korisnika itd.

No problem koji postoji s tim prostorima u Rijeci nije samo u pitanju ili pitanjima koja su u ingerenciji vlasnika tih prostora, nego i općenito u klimi grada koji je nekoć davno probao biti Europska prijestolnica kulture.

Nema RiHuba

Ovo e-savjetovanje, ovako kako je sročeno, u vrijeme kad je sročeno i u kontekstu Nacrta o kojem je riječ, teško da je veliki pomak, no od nečega je valjalo krenuti.

Dakako, ovdje snažno apostrofiramo tezu da je ovo tek početak u promišljanju ove problematike i da Grad Rijeka ne planira bez šire javne rasprave o konkretnim učincima ovoga Nacrta poduzimati korake u donošenju Odluke.

Bilo bi to ravno skandalu jer ne vidimo da će uoči godišnjih odmora, kada kulturni prekarijat planira par dana ljetovanja u šupi kod tete u Dalmaciji, biti previše prometa na dijelu mrežnih stranica Grada Rijeke rezerviranima za e-savjetovanje.

A i potreban je priličan trud čitatelja Nacrta da poveže o čemu je i na koji način riječ. Dio će zainteresiranih potencijalno izgubiti interes već na popisu prostora koji su predmetom ovog Nacrta, s obzirom na to da su navedene samo adrese tih prostora.

Osim, što je nejasno, u slučaju Palacha u jednoj zagradi, ili, recimo, Galerije »Juraj Klović«, koja je izrijekom spomenuta. Ali mnogima će trebati Google da pronađu dobar dio ostalih prostora, pri čemu će neki potencijalni tragač ostati možda začuđen činjenicom da među njima nema i prostora RiHuba.

Ali RiHub je zapravo mala slika nasljeđa EPK-a, kao prostor s kojim riječka kultura, a tako i riječki Odjel za kulturu, nije znala što bi. Eno ga zato u Odjelu za poduzetništvo, gdje mu želimo sreću.

Bez jasnih kriterija

U svakom slučaju, dosadašnja Odluka o davanju na privremeno ili povremeno korištenje poslovnog prostora u objektima kulture u vlasništvu Grada Rijeke, kako to ispravno konstatiraju i u Gradu Rijeci, ne sadrži jasne kriterije koje zahtijevaju trenutne potrebe za korištenjem i upravljanjem prostorima u kulturi na rok do pet godina, niti sadrži mogućnost davanja na korištenje tih prostora bez provođenja javnog natječaja udrugama i drugim organizacijama civilnog društva. A tu i jest ključ svega.

Novim Nacrtom prijedloga Odluke to se planira promijeniti, a predlagač predviđa višegodišnju nefinancijsku podršku programa i projektima u kulturi dodjelom prostora »za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije te redovnog rada, a što će omogućiti kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih podržavanju kulturno-umjetničke scene, čime bi se postigla prijeko potrebna stabilnost u provođenju programa i projekata, smanjila financijska neizvjesnost te dugoročno osigurala održivost.«

Na papiru može zvučati i dobro i poželjno, no što to čini u praksi, ostaje vidjeti tijekom procesa za koji se, kako rekosmo, nadamo da je tek početak promišljanja itekako važne teme za kulturu Grada Rijeke.