Foto Vedran Karuza
Jedinstvena riječka noć otvorenih vrata muzeja i galerija doista nudi za svakoga ponešto
povezane vijesti
Ako kažemo da kultura ostaje živom onoliko dugo koliko je dijelimo s drugima, onda je manifestacija Noć muzeja itekako pravi način za održavanje kulture, poziv široj javnosti da se uputi u kutke muzeja i galerija, da otkrije neki nov, možda manje poznat svijet u kojemu se vrijeme zaustavlja, onaj svijet koji nam daje inspiraciju, nov pogled na svakodnevicu i onaj u kojemu prošlost priča neku svoju priču.
A večeras riječki muzeji i galerije pričaju brojne priče i pokazuju mnoštvu zainteresiranih građana i građanki ljepotu umjetnosti, one koja, rekao bi Picasso, briše prašinu svakodnevice s duše. U takvoj jedinstvenoj noći, odnosno večeri otvorenih vrata muzeja i galerija, ne postoji bolji način od predstavljanja umjetnosti javnosti od otvaranja izložbi, što je učinila nekolicina galerija i muzeja.
Hommage Kalininoj gesti
U povodu stote godišnjice rođenja Ive Kaline, jednoga od najznačajnijih hrvatskih i riječkih slikara i jednog od vodećih predstavnika gestualne apstrakcije u nas, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorena je izložba »Slika u slici« koja, kaže ravnateljica Branka Benčić, u kustoskoj koncepciji Kristine Barišić, »u dijalog postavlja nekolicinu radova iz zbirki Muzeja, a postavom kustosica kroz jedan zanimljiv pogled stvara hommage upravo Kalininoj gesti, koja se proteže kroz prostor izložbe koja na ovaj način funkcionira kao jedinstven ambijent«.
Umjetnik Ivo Kalina bio je dijelom velikih promjena na polju likovnosti u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća, a prema riječima kustosice Barišić glede novootvorene izložbe, »unutar Kalinina umjetničkog djela pojavljuje se novo umjetničko djelo, cjelina postaje fragment, a fragment cjelina«.
Tema ovogodišnje Noći muzeja – »Muzeji vidljivi i nevidljivi« – potaknula je MMSU, govori Benčić, »na gotovo spontani odgovor – dvije izložbe radova iz fundusa realiziraju se iz želje da se što veći broj radova iz zbirki pohranjen u depoima prezentira javnosti«.
– Program Noći muzeja u MMSU-u kroz različite oblike aktivacije ukazuje na ono skriveno ili manje vidljivo. Ujedno, posljednji su dani izložbe »Kontinuiteti i prekidi«, a o povijesti riječkih Salona dodatno možemo čuti više prilikom organiziranog vodstva. Radionica »Tvornica boja« posvećena je jedinstvenom optičkom instrumentu – kaleidoskopu, koji možete naučiti izraditi sami.
Plesne izvedbe OŠ za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica aktiviraju postav izložbe, dok je sigurno jedna od zanimljivih prilika za aktivaciju nevidljivog organizirani jedinstven posjet »nevidljivom« neobnovljenom drugom katu, na kojem se nalazi umjetnička intervencija beogradskog umjetnika Siniše Ilića »Površinski kop«, u dijalogu s arhivom rekvizita, dokumentacije i građe izvedbenog kolektiva BADCo. koji je svoj arhiv donirao i povjerio upravo Muzeju na čuvanje, ističe Benčić.
“Memoria” Filipa Koludrovića
U jeku uvijek rado i vrlo posjećene manifestacije i Galerija Kortil riječkoj je javnosti predstavila samostalnu izložbu »Memoria« fotografa Filipa Koludrovića, koja daje uvid u presjek njegova višegodišnjeg autorskog i profesionalnog rada.
Sama izložba okuplja fotografsku arhivu koja je nastala tijekom godina, a uključuje radove koji su počeci profesionalne karijere, prvi projekti modne fotografije, zatim portrete i umjetničke radove s naglašenim dokumentarnim elementima. Sam naziv izložbe upućuje na poveznicu s pamćenjem i sjećanjem, odnosno podcrtava različite procese koji su nužni u kreativnom stvaralaštvu.
Kako u opisu izložbe piše voditeljica galerije Ivana Lučić, »Koludrović nam kroz ovu izložbu predstavlja jedan fluidan presjek svoje dosadašnje mlade karijere modnog fotografa, ali posjetitelji će moći dobiti uvid i u njegove autorske projekte intimnijeg karaktera«.
– Autor je sakupio svoju bogatu arhivu te prizore i likove postavio u nove relacije, a time i interpretacije, pa tako uz neka poznata lica modnog i umjetničkog svijeta kao što su Marina Abramović i Michèle Lamy, nailazimo i na autorove bliske ljude ili susjede.
Sam postav svakako odražava autorov kreativni impuls, raznolikost pristupa i tehnika, u kojima se kreće od onih analognih pa sve do suvremenih alata kreiranja fotografija poput umjetne inteligencije i istraživanja njezinih mogućnosti ili grešaka, tumači Lučić.
Čovjek i arhitektura
Kao referentni fotografski centar koji prakticira fotografiju od 1897. godine i posebnu pažnju posvećuje pojedincima i institucijama zaslužnim za razvoj i unapređenje fotografije, Fotoklub Rijeka ove je godine u večeri ispunjenoj kulturom dodijelio nagrade zaslužnim pojedincima, a uz to otvorena je i izložba »Čovjek 2025«, koja nudi zanimljive autorske interpretacije na temu čovjeka.
Od 177 autora iz različitih zemalja, koji su se prijavili s 919 fotografija, odabrano je 85 fotografija od 85 autora, koji su svojim kreativnim pogledima, kaže predsjednik Fotokluba Borislav Božić, pokazali kako je sama tema vječna inspiracija i vrelo ideja.
– U ideji ove teme nije bio cilj fotografirati samo čovjeka, već je itekako važan i kontekst u kojem on jest. Dakle, bitan je cijeli sadržaj kadra i to u kakvom je suodnosu čovjek s ostalim sadržajem slike.
Osim njezina osnovnog svojstva, dokumentarnosti, fotografija može biti i jest nešto više, samo ako autor razumije i prilagođava optiku svoga fotoaparata u tumačenju osnovne ideje, kut snimanja te prilagođava svjetlo unutar zadanih gabarita kadra. Tada možemo dobiti sjajnu interpretaciju određene teme, u ovom slučaju toga svetog bića zvanog Čovjek, pojašnjava Božić.
U Galeriji Pasaž otvorena je izložba »58 pogleda na arhitekturu«, koju čini izbor fotografija koje su autori poslali na nacionalni natječaj Hrvatskog fotosaveza za međunarodnu izložbu 36. FIAP Bijenale crno-bijele fotografije u Indiji na temu arhitekture, a kako je pojasnio predsjednik Fotokluba Color Ivica Nikolac, »u temi arhitekture autori su pronašli originalan kut snimanja, osobite detalje, svjetlosne i strukturalne osobitosti, tako da izložbeni niz fotografija nije tek niz mogućih veduta, već rezultat fotografskog umijeća transponiranja stvarnosti u fotogenični likovni jezik.
Oni odgovaraju skladnim i originalnim fotografijama na trajni fotografski izazov – kako vidjeti drukčije”, ističu organizatori, dodajući da ćemo gledajući “58 fotogeničnih detalja osjetiti i promjenu ukusa, od povijesne kićenosti, do suvremenog minimalizma«.
I ostali muzeji i galerije imaju također zanimljiv i bogat program koji uz stalne postave uključuje i vođene ture, interaktivne sadržaje, zanimljive radionice, izložbe, čak i koncerte, a svoja su vrata za ovu noćnu kulturnu prigodu otvorili Muzej grada Rijeke, Pomorski i povijesni muzej, Peek & Poke, Prirodoslovni muzej i Muzej farmacije.
U manifestaciju se ove godine uključio i Oldtimer klub koji nudi prijevoz u vremešnom limenom ljubimcu. Zaista za svakoga ponešto, prije svega edukativno, u dobrom ozračju, teče jedna Noć muzeja.
