Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci danas je postao vlasnik dvaju knjižnih fundusa poznatih hrvatskih filozofa 20. stoljeća i sveučilišnih profesora Milana Kangrge i Danka Grlića.

Ugovore o donaciji vrijednih fundusa potpisali su rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, v. d. dekanice Filozofskog fakulteta, izv. prof. dr. Barbara Kalebić Maglica te hrvatski filmski scenarist i redatelj, počasni doktor Sveučilišta u Rijeci, Rajko Grlić, koji je donirao fundus svoga oca i Ognjana Končar, nasljednica biblioteke Milana Kangrge.

O kolikom se točno fundusu doniranih biblioteka radi znat će se nakon što Filozofski fakultet popiše svu građu koja je trenutno složena u čak 150 kutija.

Pokretači Praxisa

Prof. dr. sc. Milan Kangrga bio je sveučilišni profesor etike, a prof. dr. sc. Danko Grlić sveučilišni profesore estetike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Obojica su bili među pokretačima tada rijetko internacionalno prepoznatog filozofskog časopisa Praxis, koji je izdavalo Hrvatsko filozofsko društvo, a pokrenula ga je skupina teoretičara filozofije prakse – takozvanih praxisovaca.

Praxis je uspio oko sebe okupiti značajan krug onovremenih europskih i američkih filozofa najrazličitijih orijentacija: od neortodoksnih marksista, preko fenomenologa do analitičkih filozofa, a članovi njegovog redakcijskog savjeta su bili Kostas Axelos, Alfred J. Ayer, Zygmunt Bauman, Ernest Bloch, Erich Fromm i brojni drugi, koji spadaju i danas u sam vrh svjetske intelektualne i znanstvene elite.

Također, obojica se bili među pokretačima i aktivnim sudionicima glasovite Korčulanske ljetne škole koja je od 1963. do 1974. okupljala najutjecajnije europske i svjetske intelektualce poput Jurgena Habermasa, Herberta Marcusea, Jean-Paula Sartrea i brojne druge.

“Kultura zaborava”

Navodeći da je donacija dio programa zatvaranja rada sadašnje uprave Sveučilišta, kojoj idući tjedan ističe mandat, rektorica je istaknula da se dijelom programa pod nazivom “Kultura zaborava” željela ispuniti dužnost akademske zajednice da skrbi o baštini.

– To je briga da se otrgnu zaboravu važni dijelovi znanstvene i kulturne povijesti. Kao sveučilište osjećamo intelektualnu i moralnu dužnost prema važnim događajima i ljudima koji su djelovali na hrvatsko društvo, a u svjetlu toga gledamo i na ove donacije.

Uz vrijedne donacije knjiga tu je i niz osobnih spisa Grlića i Kanrgege, koji će omogućiti bolju revalorizaciju jedne sjajne epohe u povijesti hrvatske filozofije, kulture i znanosti, a to je vrijeme Praxisa. U posljednjih 100 godina nema sjajnijeg internacionalno prepoznatljivijeg razdoblja, istaknula je rektorica.

Dodajući da je taj dio prošlosti na neki način zaboravljen i ne spominje se rektorica je kazala da je nedovoljno istražen i valoriziran, a dolazak donacija gleda kao moment koji može pokrenuti istraživanje.

– To je općenito borba protiv kultutocida i knjigocida, jer digitalno doba donosi neka svoja pravila, ali vrijednost knjige moramo čuvati i to je naša intelektualna dužnost, naglasila je prof. dr. Prijić Samaržija.

Obiteljska životna priča

Milan Kangrga i Danko Grlić osim što su bili kolege bili su i bliski prijatelji, a izražavajući zadovoljstvo što će Sveučilište u Rijeci postati dom biblioteke koja je njegovom ocu puno značila Grlić se prisjetio djetinjstva.

– Knjige su dolazile polako, bilo je doba siromaštva i o svakoj knjizi koja je došla u kuću razgovaralo se. Znam kako je svaka knjiga došla, što je unutra, što su o njoj rekli mama i tata.

Prije 10 godina selio sam tu biblioteku i trebala su mi četiri mjeseca da preselim knjige, jer svaka knjiga koju sam otvorio bila je dio mog djetinjstva.

Uz njih ide naša obiteljska životna priča i divno je je da su našle utočište u sveučilištu koje razumje tko su ti ljudi bili. Mislim da bi moj otac i Milan Kangrga, kao veliki prijatelji, bili sretni što su se opet našli te da će moći s knjigama razgovarati, naglasio je Grlić.

Donirane biblioteke, najavila je izv. prof. dr. Kalebić Maglica, bit će smještene u predvorju Filozofskog fakulteta čime će knjige biti dostupne svima koji žele čitati, istraživati i misliti, dok je nasljednica biblioteke Kangrge, Ognjana Končar, naglasila da donira veliku biblioteku koju će moći vidjeti tko god želi.