Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Sanjin Mihelić u prvih se godinu dana na toj dužnosti suočio s nizom izazova, od rada u egzilu do otkrića velike pljačke, no ne staje s planovima pa će 2027., istaknuo je, biti nulta godina s kojom počinje nova povijest obnovljenog i osnaženog muzeja.

“MUO 2.0 je pred vratima, to će vrijeme proći i mnogo brže nego što nam se možda čini. Sada nam je ipak još potrebno dosta truda, umješnosti te, iznad svega, strpljenja”, rekao je Mihelić u razgovoru za Hinu, u povodu godinu dana svog mandata na čelu jednog od najvažnijih hrvatskih muzeja.

Do ponovnog otvorenja ima još posla – do kraja lipnja 2026. treba se dovršiti najveći, najsloženiji i najskuplji dio radova u sklopu projekta cjelovite i energetske obnove i opremanja Muzeja, a do kraja te godine u matičnu zgradu trebali bi se vratiti i djelatnici koji sada djeluju na tri lokacije u Zagrebu.

“Jedino je zaista bitno da obnova u potpunosti teče prema planu. Na samom smo kraju dugotrajnog i izuzetno zahtjevnog procesa provedbe javne nabave za niz aktivnosti u sklopu projekta te očekujemo da u najskorije vrijeme otpočnu građevinski radovi na našoj središnjoj zgradi, što će ujedno biti jasan i vrlo opipljiv pokazatelj da se obnova zahuktava i samim time približava svome dovršetku”, naglasio je.

Obnova ga je dočekala kad je došao u MUO, a ona će mu biti prioritet i u narednom razdoblju. “Paradoksalno, upravo je potres koji nam je nanio toliku štetu istovremeno postao i vinovnikom ovog megaprojekta kojim ćemo u potpunosti obnoviti Muzej. Potres je otključao i mehanizme pomoći kojima se uz podršku i posredstvom Vlade RH, Ministarstva kulture i medija, kao i Grada Zagreba financira čitav projekt obnove”, ustvrdio je.

U pripremi privremena galerija i trajni multimedijalni prostor

Dok se ne vrati ‘kući’ MUO nastavlja s gostujućim izložbama, no već iduće godine mogao bi dobiti privremeni izlagački prostor kojim bi upravljao do kraja obnove, a koji “ne bi bio neki grandiozni projekt ili ogroman i skup prostor, već manja galerija u kojoj bi se u kontinuitetu organizirale izložbe, predavanja, predstavljanja, edukativne radionice i ostale aktivnosti.”

Još jedna novost je i novi multimedijalni prostor u Ilici 12 koji bi im ostao u trajnom posjedu. “Zagrebačkoj publici možemo već sada najaviti da će u srcu svoga grada uskoro, vjerojatno 2026., dobiti posve nov prostor koji ćemo ispuniti kulturnim sadržajima i koji će se naslanjati na naše poslanje, a pritom biti programski ‘pomaknut’, s naglaskom na nove i inovativne prakse te vjerojatno s nešto većim fokusom na dizajn”, rekao je Mihelić.

Želja mu je da novi MUO bude “obnovljen, snažan, održiv, odlično ekipiran i opremljen, privlačan i značajan muzej”, ne samo u zagrebačkim i hrvatskim, već i u regionalnim i europskim okvirima. “To su realistični ciljevi, no i realnost se, barem jednim dijelom, stvara, a ne tek dočekuje ili krotko prihvaća”, ocijenio je.

Ovih se dana punom parom radi i na novom stalnom postavu – idejnu muzeološku koncepciju Hrvatsko muzejsko vijeće ocijenilo je najvišim ocjenama, a izrađuje se i natječajna dokumentacija za izvedbeni projekt stalnog postava.

Londonski muzej V&A kao svojevrstan uzor

Londonski muzej Victoria & Albert Mihelić vidi kao svojevrstan uzor kao vjerojatno najveći i najznačajniji svjetski muzej primijenjenih umjetnosti i dizajna, čiji se program kreće u vrlo širokom rasponu od razmjerno tradicionalnih tema i postava do posve inovativnih i ponekad radikalnih ideja.

“Popularna kultura, teme koje se bave primjerice modom i glazbom, sjetimo se samo fantastičnog projekta ‘David Bowie Is’, pripadaju u MUO ništa manje nego u V&A, tako da se toga niti u budućnosti sigurno nećemo odreći”, kazao je.

Nakon niza problema s čuvanjem neprocjenjive muzejske građe, koja je nakon potresa dijelom stradala i u poplavi, Mihelić je u trenutnim uvjetima zadovoljan, no smatra da to dugoročno nije održivo rješenje. Kad se muzej obnovi najveći dio najvrjednijih i najosjetljivijih predmeta bit će zbrinut u depou unutar same zgrade, a dio manje osjetljivih na nekoj alternativnoj lokaciji.

“Tu nam u pomoć pristiže Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024-2030., gdje se do 2030. planira izgraditi prostor za pohranu građe za potrebe kulturnih ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb”, dodao je.

Muzej stigmatiziran zbog pohlepe jedne osobe

Uz sve probleme koji su zadesili Muzej proteklih godina, nedavno se pojavio još jedan – velika pronevjera u kojoj je je MUO oštećen za više od 1.3 milijuna eura, za što se tereti bivša računovotkinja.

Mihelić je rekao da mu je žao što zbog poštivanja pravosudne procedure i jasne upute policije ne može redovitije i sadržajnije govoriti o tome, “ako ni zbog čega, onda zbog toga što se time na neki način perpetuira osjećaj stigme koja je obilježila Muzej i sve njegove vrijedne djelatnike koji su ni krivi, ni dužni, kolateralne žrtve prijesne pohlepe jedne osobe”.

“Naravno da smo sa zadovoljstvom primili vijest o tome da je policija dovršila kriminalističko istraživanje i da je (ne)djelatnica protiv koje sam podnio kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinila kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, povrede vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, krivotvorenja službene ili poslovne isprave i pranja novca, napokon završila ondje gdje joj je i mjesto: iza rešetaka”, rekao je Mihelić.

Dodao je kako sudski proces u pravom smislu tek sada uistinu započinje, a za pretpostaviti je da neće biti kratak, pa se ponovno treba dobro oboružati strpljenjem. “Osim emotivne satisfakcije što krivce ipak sustiže pravda očekujemo i opipljiviji ishod u smislu povrata financijskih sredstava, no jasno je da se niti to neće dogoditi preko noći”, smatra.

Arheolog, muzealac i menadžer u kulturi

Mihelić je po struci arheolog i na čelo MUO stigao je s pozicije ravnatelja zagrebačkog Arheološkog muzeja gdje je bio ravnatelj od 2016. Nakon što je još od studija prošao sve poslove arheologa, shvatio je da ga najviše privlači upravljanje projektima, timovima, sustavom.

U prošlom muzeju je, napomenuo je, bio stručan kao arheolog i muzealac, a u ovom ima još i nagomilano iskustvo kao menadžer u kulturi što smatra ključnim za mjesto ravnatelja, “tim više što se specijalističkim stručnim i znanstvenim poslovima koji reflektiraju bogatstvo fundusa MUO bave vrsni stručnjaci, naši djelatnici, odnosno najvećim dijelom djelatnice”.

“Moja uloga je da im budem prije svega pomoć i podrška, a sigurno ne nekakav sveznajući stručni autoritet koji tjera po svome bez obzira na sve. Jako sam zadovoljan i ponosan na to kakvu kvalitetu MUO ima u svojim ljudima”, istaknuo je.

Oni će i u 2025. biti vrlo aktivni jer se obilježava nekoliko obljetnica – MUO slavi 145 godina i dobiva monografiju, uz 175. godišnjicu ujedinjenja Gradeca i Kaptola u MGZ-u otvara izložbu o zagrebačkom gotičkom i renesansnom zlatarstvu, obilježit će i 180 godina rođenja Izidora Kršnjavog, osnivača Muzeja i njegova prvog ravnatelja, dok će se velika izložba “The Best of MUO” postaviti u galerijskom prostoru Sveta srca u Puli.

“Ovime smo zagrebli tek površinski dio mnogo opsežnijeg i ambicioznijeg programa koji pripremamo u sljedećih nekoliko godina. MUO ne staje, nama to jednostavno nije opcija”, poručio je Mihelić.

Piše: Anamarija Grbin