RIJEKA – Prvi put skup Riječki filološki dani u organizaciji Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci održan je još 1994. godine, a prošle je godine ovaj priznati bijenalni znanstveni skup koji okuplja iskusne znanstvenike i one koji se tek počinju baviti znanstvenim radom proslavio tridesetu godišnjicu održavanja. Ove će godine u svojem 31. izdanju skup biti održan od 10. do 12. travnja.

Različite filološke teme

Još jednom skup će okupiti brojne domaće i inozemne znanstvenike, a ovogodišnja izlaganja podijeljena su u tri tematske cjeline – Svojom voljom i ženskom rukom: o 400. obljetnici rođenja Ane Katarine Frankopan Zrinski i 100. obljetnici pokretanja Ženskoga lista, prvoga hrvatskog časopisa za žene, urednice Marije Jurić Zagorke, Transgresija u filologiji te Miscellanea philologica. Radovi na temu izlaganja će nakon provedenoga recenzijskog postupka biti objavljeni u zborniku radova Riječki filološki dani 14, pa će se tako na ovogodišnjem skupu predstaviti i zbornik radova s posljednjeg skupa, zbornik Riječki filološki dani 13.

– Riječki filološki dani, ističe izv. prof. dr. sc. Anastazija Vlastelić, predsjednica Organizacijskoga odbora ovogodišnjega skupa i aktualna prodekanica za nastavu i studente Filozofskog fakulteta u Rijeci, uvijek su nastojali pratiti trendove u, ponajprije, kroatističkoj filologiji, ali i ispunjavati društvene potrebe koje imamo prema zajednici u kojoj živimo, pa je skup u ovih tridesetak godina i dalje prepoznat kao mjesto susreta, razmjene ideja, uspostave suradnje, konstruktivnih rasprava, ali i kao mjesto za ugodno druženje.

– Ovogodišnja prva tematska cjelina, naslovljena Svojom voljom i ženskom rukom, potaknuta je 400. obljetnicom rođenja Ane Katarine Frankopan Zrinski i 100. obljetnicom pokretanja Ženskoga lista, prvoga hrvatskog časopisa za žene, urednice Marije Jurić Zagorke. U širem se kontekstu u ovoj tematskoj cjelini uz stvaralaštvo A. K. Frankopan Zrinski i M. Jurić Zagorke propituje stvaralaštvo žena uopće, ali i njihova recepcija i status u književnom kanonu. Tematska se cjelina Transgresija u filologiji bavi odnosom književnosti – naročito od početka 20. stoljeća do danas – prema pojmu »normalnoga« u smislu općeprihvaćenih društvenih, političkih, etičkih, identitetskih i drugih normi. U nastojanju praćenja suvremenih kroatističkih i slavističkih istraživanja, na tragu mnogobrojnih prošlih skupova, ponudili smo i tematsku cjelinu Miscellanea philologica, u koju ulaze izlaganja koja problemima u jeziku i književnosti pristupaju iz različitih očišta i koja predstavljaju aktualnu domaću i stranu filološku misao koja već nije određena prvim dvjema temama, ističe Vlastelić, te dodaje da je ovogodišnja novina i mogućnost izlaganja panela, a »da je riječ o funkcionalnom modelu, potvrđuje prijava čak sedam panela, od čega je jedan inozemni«.

Brojni izlagači

Uz to što je ove godine otvorena i mogućnost održavanja panela, novina je u organizacijskom smislu i to što je skup s dugogodišnjeg održavanja u jesen pomaknut na održavanje u proljeće. Ove godine znanstveni skup RFD bilježi 123 prijavljena izlagača, 69 pojedinačnih izlaganja i 7 panela s 23 izlaganja, a osim domaćih izlagača, tu su i izlagači iz Poljske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije, Italije, Mađarske te Tanzanije. Sve to čini ovaj skup nedvojbeno jednim od najvećih filoloških skupova, a radi se i o najdužoj tradiciji hrvatskih filoloških skupova, koji ravnopravno uključuju i jezik i književnost.

Plenarna će predavanja ove godine održati Krystyna Pieniazek-Marković sa Sveučilišta u Poznanju, i to s temom »Junakinje hrvatskih putopisa u romantizmu« Mislava Bertoša sa Sveučilišta u Zagrebu s temom pod nazivom »Rodna lingvistika: prijepori, postignuća, izazovi«, Lada Badurina sa Sveučilišta u Rijeci s temom »O modifikatorima i modalizatorima« te Ivana Žužul sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s temom »Što žena hoće? Rod između subverzije i normalizacije«.

S obzirom na tematske cjeline, ostale predložene teme za ovogodišnji skup unutar prve tematske cjeline ticale su se čitanja, pisanja i prevođenje žena u porodici Frankopana i Zrinskih, ženske čitateljske publike i knjižne kulture, pisma ženama i ženska pisma, Marija Jurić Zagorka kao književnica, novinarka, aktivistica, Zagorka u kolektivnom pamćenju, njezino nasljeđe u hrvatskoj kulturi, feministički diskurs u hrvatskoj književnosti i publicistici, junakinja hrvatske književnosti i kulture, ženske rukopisne kulture te žena u književnom kanonu, zatim teme unutar druge cjeline problematiziraju »normalno« u književnosti i jeziku, transgresiju i moral, transgresiju i identitet, transgresiju u jeziku, posthumanizam i književnost, književnu antrozoologiju, rodne jezične prakse u javnoj i službenoj komunikaciji, transgresiju rodne binarnosti i lingvistika, queer književnost i lingvistiku, jezik i rodne identitete, rodno transgresivne oblike u izvornom jeziku i u jeziku prijevoda i transgresivnost rodnih označiteljskih praksi, dok se posljednja cjelina odnosi na ostale različite filološke teme.

Prostor za promišljanje

S obzirom na tematske cjeline i predložene tematske jedinice, možemo ustvrditi da ovogodišnji znanstveni skup Riječki filološki dani otvara prostor za promišljanje o jeziku i književnosti kroz prizmu ženskog stvaralaštva i transgresije, povijesnim i suvremenim rodnim narativima istražuju se načini na koje jezik oblikuje identitete, propituju se i granice književnih i kulturnih normi te se općenito podcrtava uloga žena u filološkoj tradiciji.

Kako to obično biva, na svakome novom znanstvenom skupu RFD predstavlja se i zbornik s prethodnoga skupa, pa će zbornik radova »Riječki filološki dani 13« prvoga dana održavanja ovogodišnjeg skupa, 10. travnja u 18.40 (u učionici 230), predstaviti Petar Vuković i Ena Begović-Sokolija, kao i urednice toga zbornika Lada Badurina i Nikolina Palašić. Sam zbornik, prema riječima jedne od urednica, izv. prof. dr. sc. Nikoline Palašić, ujedno i pročelnice Odsjeka za kroatistiku, »okupio je dvadeset i sedam radova sa skupa održanog u studenom 2022. godine, koji su podijeljeni u tematske cjeline usmjerene na različite aspekte proučavanja jezika, književnosti i kulture – Jezik i granice, Politika u jeziku, književnosti, kazalištu, kulturi/kultura, književnost, kazalište i jezik u politici te Rijeka: jezici, književnosti i kulture u dodiru«.

– Zbornik predstavlja vrijedan doprinos suvremenim filološkim istraživanjima, pružajući nove uvide i perspektive u razumijevanju jezika, književnosti i kulture s osobitim obzirom na granice, politiku/politike i međukulturne susrete. U kontekstu suvremenih društvenih i kulturnih promjena istraživanja predstavljena u ovom zborniku pružaju temelj za dublje razumijevanje dinamike međujezičnih i međukulturnih odnosa. Ovi radovi ističu važnost dijaloga između različitih filoloških disciplina te pridonose razvoju novih teorijskih i metodoloških pristupa u proučavanju jezika, književnosti i kulture, ističe Palašić te dodaje kako su »vizualnom oblikovanju zbornika pridonijeli studenti i nastavnici Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci«, pa »naslovnicu ovoga zbornika krasi rad autorice Antonije Radošević, dok se drugi studentski radovi – svi nastali pod mentorstvom izv. prof. Aljoše Brajdića na kolegiju Vizualne komunikacije i grafički dizajn – nalaze u prilogu zbornika«. Znanstveni skup od samih početaka logistički i financijski podržava riječki Filozofski fakultet, a od ove godine i Primorsko-goranska županija.

Suradnja s APURI-jem

Za potrebe oblikovanja naslovnice, suradnja s Akademijom primijenjenih umjetnosti započela je 2012. godine, a ove će se godine također održati (i) izložba studentskih rješenja za plakat i naslovnicu, među kojima je i rad Lucije Šafarić, koji i krasi sam plakat ovogodišnjega skupa. U sklopu RFD-a organiziran je i posjet Interpretacijskomu i posjetiteljskomu centru Kraljevica na Kulturno-turističkoj ruti Putovima Frankopana i zajednička večera.