U Gradskoj vijećnici grada Rijeke održano je predstavljanje knjiga pod nazivima “Geneza antifašizma u Istri” povjesničara Milana Radoševića i “Društvo i otpor fašizmu – Istarski poučak i globalni izazovi” sociologa Renata Matića.

Predstavljena u sklopu trodnevne manifestacije “Noć knjige”, ova dva djela u fokus proučavanja postavljaju 20-te godine 20. stoljeća kao razdoblje unutar kojeg se upravo u Istri pojavljuju prvi oblici fašističkog pokreta i nasilja u Europi, ali i autohtoni otpor stanovništva na ovu političku ideologiju i djelovanje.

Šira problematika

Kako je u uvodu zbivanja naglasila moderatorica događaja Maja Polić, aktualnost tema fašizma i antifašizma, koje sa sobom uvijek otvaraju nova pitanja i proturječja, posebice u Istri i na riječkom području prelaze uske rasprave iz konteksta Drugog svjetskog rata te se vežu za period koji za barem 20 godina prethodi ratnim sukobima.

Ovu motivaciju za svoj istraživački rad naveo je i Milan Radošević koji je istaknuo kako je antifašistička tradicija u Istri na marginama ostala i u Jugoslaviji, ali i danas, često kao rezultat šire problematike povezivanja i pojednostavljujućeg asociranja otpora fašizmu s Komunističkom partijom te reducirajuće rasprave o antifašizmu u medijima i javnosti.

– Sjećanje na pokret otpora fašizmu u Istri, Rijeci i Kvarneru do danas je preživjelo u kolektivnoj memoriji unatoč svim političkim, ideološkim i migracijskim promjenama.

Da u svojoj srži antifašizam nije objedinjavao vrijednosti koje podrazumijevaju slobodu, želju za mirom i jednakosti, prihvaćanje drugoga, on bi danas na ovim područjima bio potpuno efemeran i zaboravljen.

To su ideje za koje su stradale tisuće Istrana, njih 17 tisuća u Drugom svjetskom ratu i 53 tisuće Istrana koje su iselile između dva svjetska rata, rekao je Radošević, inače viši znanstveni suradnik u pulskoj jedinici Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.

Autor je izdvojio kako je svojim radom želio istražiti i pokazati način na koji nastaju fašizam i fašističke organizacije, dodavši da se ovaj pokret bez korištenja nasilja, toleriranog od strane okupacijskih vlasti, ne bi razvio niti u Istri, niti Kraljevini Italiji.

Ovo se nasilje ogledalo u spaljivanjima radničkih komora, narodnih domova, tiskara na hrvatskom, pri čemu je suradnja fašizma s institucijama, vojskom, karabinjerima, s društvenom i ekonomskom elitom, sucima, liječnicima imala ključan utjecaj na njegov povijesni razvoj.

Globalno zlo

Renato Matić, profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je kako se u Istri javlja globalno zlo koje je rezultiralo ultimativnom tragedijom holokaustom.

– Sam početak fašističkog i protofašističkog nasilja, ali i prvi djelotvoran otpor te prve batine koje su fašisti dobili zbili su se upravo ovdje.

D’Annunzijevi batinaši prvi puta su stradali kada su išli u pljačku na Krk, pa se osramoćeni vratili u Rijeku.

Premda su taj otpor u najvećoj mjeri pružili Hrvati jer su bili najbrojniji, ne treba zaboraviti da je taj otpor od početka bio internacionalni i multietnički, kazao je Matić, referiravši se na rane genocidne najave iz Mussolinijevog pulskog govora iz 1920. u kojem govori o “žrtvi 500 tisuća barbarskih Slavena”.

Višegodišnji rad

U predstavljanju knjige sudjelovali su i Marko Medved, riječki teolog i crkveni povjesničar te Vanni D’Alessio, sveučilišni istraživač i profesor povijesti, koji su istaknuli kako je važno prepoznati da fašizam od ranih dana kao neprijatelje koje treba istrijebiti vidi socijalističku ljevicu te hrvatski i slovenski nacionalni pokret, odnosno kako je fašizam u svojim ranim danima dobio slobodne ruke za okupaciju istarskog i kvarnerskog društva kojoj se pravna država i talijanski liberali nisu suprotstavili.

Djela “Geneza antifašizma u Istri” i “Društvo i otpor fašizmu – Istarski poučak i globalni izazovi” nastala su kao dijelovi višegodišnjeg rada unutar znanstveno-istraživačkog projekta “Stoljeće europskog antifašizma: Istra između lokalnog i globalnog” kojem je nositelj Istarsko povijesno društvo.