Originalan i interdisciplinaran pristup složenoj i vrlo aktualnoj tematici i problematici zvučnog krajolika, odnosno upravljanja zvučnim iskustvom te pejzažima zvuka i glazbe možda najbolje opisuje knjigu »Aural experience and soundscape management« dviju urednica, prof. dr. sc. Diane Grgurić i prof. dr. sc. Lidije Runko Luttenberger, koja je predstavljena na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.

Tema zvučnog krajolika

S obzirom na to da perspektive upravljanja bukom, glazbom i zvukom nisu dovoljno prisutne u javnom i u znanstvenom diskursu knjiga je značajna, ne samo na lokalnoj, već i globalnoj razini, čemu će zasigurno pridonijeti naklada Jenny Stanford Publishing, jer novopredstavljena knjiga napisana je na engleskome jeziku, a distribuira je Taylor & Francis.

Interdisciplinarni tim stručnjaka s više sveučilišta, onoga u Rijeci, Zagrebu i Splitu, pristupa temi zvuka i zvučnog krajolika iz različitih perspektiva, uključujući primjere hrvatske prakse, što je, osim u znanstvenome smislu, doprinos hrvatskoj baštine, u smislu njezina predstavljanja te promocije.

Ovo, englesko, izdanje knjige, »prilično unikatno«, bitno je za samo Sveučilište, naglasio je to uvodno prorektor za znanost i umjetnost prof. dr. sc. Gordan Jelenić, jer »ukazuje na važnost svega onoga što prepoznajemo kao interdsiciplinarno u znanosti danas, a kada govorimo o upravljanju zvukom, na koji načinn je inkorporirano u krajobraz, onda već govorimo o nečemu za što je već iz samog naslova jasno da je interdisciplinarno«.

Istraživačka novina

Prema riječima suradničke članice HAZU-a, prof. dr. sc. Hane Breko Kusture, radi se o knijizi koje daje »povijest i budućnost zvukolika«, »hrvatski proizvod koji je već spreman za svijet, pisan na jeziku kojeg čita svijet i tisikan je u izdavača koji ima izuzetnu i dobru distribuciju«, što je znak izuzetnoga pothvata dviju urednica i autorica.

– Knjiga predstavlja u hrvatskim, ali i svjetskim kontekstima jednu novinu; proširenje istraživanja i zvuka i glazbe, svega onoga što se danas naziva ‘soundscape’, odnosno hrvatskom riječju zvukolik.

Slušno iskustvo i upravljanje zvučnim pejzažom ili zvukolikom bio bi hrvatski prijevod ove knjige. Knjiga je vrlo znakoviti primjer kako jedna skupina znanstvenika sastavljena od muzikologa, akustičara, arhitekata, stručnjaka za elektroakustiku i psihoakustiku te znanstvenika iz područja inženjerstva okoliša, stručnjaka za kulturni turizam, spaja znanstvene rezultate tehničke, humanističke i društvene znanosti, a ciljano se uhvatila u koštac s izazovima kontrole zvuka i buke, iz perspektive akustičke ekologije.

Ova knjiga je i ponudila rješenja, dakle nadilaženje svih onih problema koji negativni učinci tehnologije i samoga zvuka nose na današnji ljudski rod.

Time je ovom knjigom stvoren prvi hrvatski proizvod svjetskog kalibra, koji je prvenstveno znanstvena knjiga po svom habitusu, ali i udžbenik koji je namijenjen studentima različitih studija, ističe Breko Kustura te dodaje da je, uz bogatu znanstvenu aparaturu, knjiga obogaćena i faktografskim podatcima, činjenicama i tablicama, primjerice onom koja se odnosi na podvodnu buku u Jadranu.

Međunarodna knjiga

Iako je tema knjige prvotno prijavljena kao projekt HRZZ-a, koji nije dobio dostatan broj bodova, pojašnjava Lidija Runko Luttenberger, nakon što je njezina suurednica, Diana Grgurić, izlagala na jednoj međunarodnoj konferenciji s tematskom okosnicom kojom se bavi i sama knjiga, dobila je priliku da uredi knjigu s takvom tematikom, a rezultat je upravo ova knjiga; umjesto domaćeg projekta jedna »međunarodna knjiga, nešto tipa ‘Rim Tim Tagi Dim’«, šaljivo je kazala te proces rada na knjizi opisala kao divnu i kreativnu interakciju kojom su uspješno riješene i sve one prepreke na koje su kao autorice i urednice naišle.

A na to koliko je interdisciplinarnost (u znanosti) bitna, možda najbolje ukazuje njezina tvrdnja o tome da nas je upravo monodisciplinarnost i dovela do toga da probleme rješavamo (pre)sporo.

Druga urednica i također autorica, Diana Grgurić, koja se i u sklopu našega posebnoga priloga o baštini svojedobno dotaknula problema zvučnoga onečišćenja, na kraju predstavljanja osvrnula se na našu tradiciju i buku koja nam »tako dobro odgovara«, recimo onu zvončara, što je primjer bliskosti običnoga života muzici, no i pokazatelj da nam treba »višeperspektivni pristup sagledavanju zvučnoga krajolika«, koji je »neverending story«.