Masovni turizam, pored svih njegovih ostalih negativnih posljedica, donosi i turiste koje možemo nazvati vandalima. Iz neznanja, lošeg odgoja, slabog obrazovanja ili čega već u raznim turističkim destinacijama pojavljuju se turisti koji vandaliziraju kulturnu baštinu.

Neki od primjera su: kupanje u venecijanskim kanalima pod zaštitom UNESCO-a, provaljivanje u povijesne spomenike, vožnja niz najpoznatije stube na svijetu i razbijanje skulptura te uništavanje spomenika. Talijanska policija identificirala je Britanca koji je urezivao imena u zid rimskog Koloseja, jedne od najpoznatijih svjetskih građevina.

Novčana kazna za taj vandalski ispad je najmanje 15.000 eura ili do pet godina zatvora. Talijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano ovako je to komentirao: »Vrlo je ozbiljno i nekulturno da turist ovako nagrđuje jedno od najpoznatijih mjesta u svijetu, povijesnu baštinu kao što je Kolosej, kako bi urezao imena zaručnice i sebe. Nadam se da će, tkogod je ovo napravio, biti identificiran i sankcioniran prema našim zakonima.«

Ovaj incident je ukazao na problem destruktivnog ponašanja turista u Italiji. Kako podsjeća TRT Balkan, dvoje američkih turista u lipnju 2022. godine napravilo je 25.000 dolara štete na Španjolskim stepenicama u Rimu, kada su niz njih gurnuli svoje skutere.

Mjesec dana ranije saudijski posjetitelj provozao je svoj unajmljeni Maserati niz sedreno stepenište slomivši dvije stepenice. U kolovozu iste godine dvoje australskih državljana surfalo je venecijanskim Canal Grandeom, dok su se Amerikanci kupali pokraj Arsenalea.

Jedan je Australac odlučio provozati svoj moped oko drevnog nalazišta Pompeja, dok je jedan Amerikanac razbio dvije neprocjenjive skulpture u Vatikanskom muzeju, navodno nakon što mu je rečeno da ne može vidjeti papu.

Dogodio se i još jedan incident s urezivanjem u zidine. Američki je par uhvaćen kako urezuje svoje inicijale u drevni Augustov slavoluk. Krajem kolovoza ove godine objavljeno je da talijanska policija traži dvojicu njemačkih turista za koje vjeruje da su sprejom ispisali nogometni slogan na znamenitosti iz 16. stoljeća u Firenci.

Sedam velikih slova i brojki za koje se vjeruje da se odnose na njemački nogometni tim, München 1860, iscrtano je crnom bojom na vanjskim stupovima koridora Vasari koji gleda na rijeku Arno, objavio je lokalni medij La Nazione.

Eike Schmidt, direktor Galerije Uffizi u Firenci, ispričao je za CNN da loše ponašanje turista nije ništa novo. Prisjetio se slučaja kad je jedna žena sjela među neprocjenjiva umjetnička djela kako bi napravila pedikuru.

Navodi kako je Galerija Uffizi dobro nadzirana, pa se incidenti rijetko događaju unutra, ali vani je druga priča. U pješačkoj ulici pored Galerije Uffizi nalaze se klupe isklesane od lokalnog kamena.

Turisti se ne obaziru na činjenicu da su klupe ručno klesane u 16. stoljeću, sjede i jedu, razmazujući umake po poroznom kamenu koji se odmah zamrlja.

Situacija je puno gora u Veneciji, gdje je komunalna policija evidentirala brojne incidente turista koji su se kupali u kanalima. Zabilježeni su i slučajevi turista koji su oštećivali venecijanske spomenike.

Jedan turist je ukrao vodeni taksi i vozio ga niz Canal Grande, dok je prije nekoliko godina ruski turist ukrao vaporetto. Ima i turista koji su krali gondole.

Tom Jenkins, izvršni direktor Europske turističke asocijacije, smatra da talijanski osjetljivi okoliš i arhitektura čine eksplozivnu kombinaciju kada se dodaju posjetitelji.

»Italija je posebna po bogatstvu turističkih znamenitosti, a jedinstvena je po tome što ljudi zauzimaju te prostore na način koji nije prisutan u mnogim zemljama.

Ne postoje mjesta u Francuskoj, najposjećenijoj zemlji na svijetu, koja su tako osjetljiva. Dodatno, Italija primi 65 milijuna međunarodnih posjetitelja godišnje, tako da sama količina ljudi koji dolaze u te prostore znači da mali dio koji se neodgovorno ponaša nije toliko iznenađujući«, objasnio je Jenkins.

Budući da su mnoga od tih djela, kao što je plivanje u kanalima, klasificirana kao građanski prekršaj, gradovi ih mogu samo novčano kazniti i zabraniti im pristup granicama grada na razdoblje od 48 sati. Samo kada su znamenitosti oštećene, postoji opcija tužbe.

Psihologinja Audrey Tang, članica Britanskog psihološkog društva, objašnjava zbog čega loše ponašanje dolazi do izražaja baš kod turista: »Imamo osjećaj anonimnosti. Nismo poznati i to nas malo štiti.« Kao dodatni element navodi »rizični pomak«, koncept u kojem grupe potiču jedna drugu da se ponašaju na ekstremnije načine.

Talijanska vlada je predložila prijedlog zakona koji predviđa različite kazne, uključujući zatvor za ljude koji oštećuju umjetnička djela i krajolike, kao i znamenitosti.

Zakon je predložen kao odgovor na klimatske aktiviste koji su bacali razne supstance na umjetnička djela, bojili vodu u rimskoj fontani i prskali zgrade i stubove, ali će također obuhvatiti neprihvatljivo ponašanje turista. Kazne će se kretati od 10.000 do 40.000 eura za svakoga tko narušava baštinu ili okoliš, te od 20.000 do 60.000 eura za one koji uništavaju ili uzrokuju devastaciju.

Ni dva mjeseca od potpisivanja turista na Kolosej, novi incident ponovo se dogodio u Rimu – svijet su obišle snimke koje prikazuju turistkinju koja se odlučila popeti na fontanu Trevi, staru više od nekoliko stotina godina.

U potpunosti je ignorirala znakove koji zabranjuju hodanje po fontani ili kupanje u njoj te se popela i natočila vodu. Ovih dana stigla je još jedna vijest o oštećivanju kulturne znamenitosti.

Njemački turist oštetio je slavnu Neptunovu fontanu u Firenci dok se penjao na tu znamenitost zbog fotografiranja. Gradske vlasti su objavile da se mladić popeo na fontanu kako bi se uslikao, no pritom je odlomio dio mramora na kočiji. Kada je skočio na konja, također je oštetio i kopito.

Šteta se procjenjuje na 5.000 eura, a turista čeka pozamašna kazna. Vandal je otkriven uz pomoć nadzornih kamera. Gradonačelnik Firence Dario Nardella tim je povodom izjavio: »Nema opravdanja za neukost i vandalizam prema kulturnom nasljeđu.«

Godine 2016. Hina je izvijestila da je turist oštetio spomenik neprocjenjive vrijednosti u Dubrovniku. Komad Male Onofrijeve fontane odlomio se kad se na nju naslonio jedan turist, no sve je prošlo bez ozljeda.

Prema navodima očevidaca, u trenutku te nezgode turist se naslonio na fontanu kako bi napunio bocu vodom. Mala Onofrijeva fontana nalazi se u niši na zidu Glavne straže, a postavio ju je Onofrio della Cava 1446. na istočnom dijelu Straduna, nakon što je projektiran javni vodovod 1438. godine.

Klesarske radove ovoga malog remek-djela izveo je kipar Pietro di Martino iz Milana. Reljefi golih dječaka na osmerostranim stranama bazena te likovi dupina sa školjkama, maskeroni i klečeći dječaci na stupu za skupljanje i izljev vode, izražavaju renesansni svjetonazor, makar još odišu gotičkim načinom izrade.

Zabilježeno je i kad je nekolicina turista ušla u Malu Onofrijevu fontanu te iz nje uzimala kovanice koje netko ubaci jer je to običaj u mnogim svjetskim odredištima.

Calum Russell objavio je za britanski magazin Far Out članak pod naslovom »Kako je ‘Igra prijestolja’ uništila hrvatski grad Dubrovnik«.

Između ostalog napisao je: »Dok je produkcijski tim možda uživao u korištenju lokacije tijekom nekoliko sezona serije, stanovništvo grada je ostavljeno s egzistencijalnim problemom pretjeranog turizma, s hordama obožavatelja koji iz cijelog svijeta putuju u mali hrvatski grad.

Prepunivši ulice i ulaze u Stari grad, četvrt u kojoj je sniman veći dio HBO-ove serije, mještani su osudili dolazak tisuća kruzera koji su iskrcavali tisuće turista na njihove obale kada je pompa oko serije bila na vrhuncu 2017. godine…

Preopterećujući infrastrukturu, oštećujući lokalni okoliš i prijeteći integritetu lokalne kulture, turističko pitanje u Dubrovniku prisililo je UNESCO da upozori grad da će njihov status svjetske baštine biti ugrožen ako se nešto ne poduzme u vezi s njihovim problemom.«