Zbog pandemije koronavirusa, u 2021. godini niti jedan grad nije nosio titulu Europske prijestolnice kulture (Rijeci i Galwayu produljena je titula iz 2020.), a od 1. siječnja 2022. čak tri europska grada imaju čast nositi ovu prestižnu titulu – Esch-sur-Alzette (Luksemburg), Kaunas (Litva) i Novi Sad (Srbija) – javila je Kreativna Europa.

Službeni početak kulturnog programa Novog Sada kao EPK-a počet će 13. siječnja, što se podudara s dočekom Nove godine po julijanskom kalendaru. Programski narativ projekta »Novi Sad – Europska prijestolnica kulture« proizlazi iz slogana »Za nove mostove«, koji predstavlja ideju izgradnje novih mostova suradnje i razmjene između umjetnika i organizacija iz Novog Sada i Srbije s kulturnom scenom Europe.

Definirana su četiri programska mosta, simbolično nazvana po postojećim novosadskim mostovima, odnosno prema vrijednostima koje grad želi razviti u kontekstu eurointegracija i uvjerenja koja njeguje te ih nastoji podijeliti sa svim Europljanima: Sloboda, Duga, Nada i Ljubav. Mostovi se dijele na programske lukove, a njih ukupno osam očekuje se u 2022. godini: Doček, Seobe, Budućnost Europe, Heroine, Tvrđava mira, Dunavsko more, Kaleidoskop kulture i Druga? Europa.

Novi Sad

– Umjetnički koncept projekta Novi Sad – Europska prijestolnica kulture baziran je na osnovnim vrijednostima Europske unije, kao što su ljudska prava, multikulturalnost, interkulturalni dijalog, ekološka svijest, mirovne politike. Ove vrijednosti promoviraju ideju otvorenog demokratskog društva temeljenog na suvremenom humanizmu. Programski lukovi, odnosno tematske cjeline, izgrađeni su kroz povezivanje ove vrijednosti s poviješću, kulturom i identitetom Novog Sada, u osam tematskih cjelina, odnosno programskih lukova. U okviru svakog mosta razvijeni su noseći projekti. Odabrani su na osnovi umjetničkog i kreativnog koncepta, atraktivnosti i usklađenosti s postavljenim ciljevima i principima programa, pa zauzimaju mjesto najvidljivijih projekata koji će biti realizirani u godini titule, objašnjeno je na službenim stranicama www.novisad2022.rs.

Novi Sad će se kao Europska prijestolnica kulture predstaviti s više od 1.500 kulturnih događaja i 4.000 lokalnih, nacionalnih i internacionalnih umjetnika u ukupno osam programskih lukova. Od toga, kako je najavljeno, više od 1.700 europskih i svjetskih umjetnika iz više od 45 zemalja pričat će priču ove Srpske Atene kroz vizuru zajedničkih europskih vrijednosti, ali i izazova.

Kaunas

Kaunas je, nakon Vilniusa 2009. godine, drugi grad u Litvi koji nosi titulu Europske prijestolnice kulture. Njegov slogan »Od privremenog do suvremenog glavnog grada« ilustrira ambiciju grada. Naime, tijekom međuratnog razdoblja Kaunas je bio glavni grad Litve, a sada se vraća pod svjetla reflektora kao inovativan i kulturno živ europski grad. Modernistička arhitektura Kaunasa koja nosi Oznaku europske baštine, ponovo će dobiti pozornost i ugostiti mnoga kulturna događanja kao Europska prijestolnica kulture 2022.

Kulturni program Kaunas 2022 sastoji se od više od 600 projekata koji uključuju više od 80 organizacija i njihovih partnera (210 iz inozemstva), 4.000 stvaratelja, te ukupno oko 1.000 događanja (40 festivala, 60 izložbi, više od 250 izvedbenih umjetničkih događanja, od kojih je više od 50 premijera i preko 250 koncerata). Također, Kaunas 2022 stvara novi mit »Mitska zvijer iz Kaunasa« kako bi pomogao gradu na njegovom novom putu stvarajući jedinstvenu priču koja će se odvijati u 2022. godini.

Službeni početak kulturnog programa Kaunasa kao Europske prijestolnice kulture započet će 22. siječnja.

Esch-sur-Alzette

Nakon Luksemburga, koji je čak dvaput ponio titulu Europske prijestolnice kulture, 1995. i 2007. godine, došao je red i na drugi po veličini luksemburški grad – Esch-sur-Alzette. Eschov slogan za Europsku prijestolnicu kulture 2022. je »REMIX Culture« s fokusom na četiri područja: REMIX Europe – REMIX Art – REMIX Nature – REMIX Yourself.

Esch2022 želi proslaviti povijest prekogranične regije smještene u srcu Europe te ispričati svoju priču o evoluciji od industrijskog doba temeljenog na industriji čelika do današnjeg društva znanja i budućeg potencijala u eri digitalne revolucije. Također, predlaže da zajedno sa svojim građanima i posjetiteljima diskutira o glavnim društvenim temama današnjice, poput identiteta u digitalnom dobu, održivog razvoja i novih perspektiva za Europu. Službeni početak kulturnog programa Escha kao Europske prijestolnice kulture odvijat će se od 22. do 26. veljače.

Podsjetimo, inicijativa Europske prijestolnice kulture pokrenuta je 1985. godine i razvila se u jednu od najistaknutijih kulturnih inicijativa u Europskoj uniji. Gradovi se biraju na temelju kulturnog programa koji mora imati vidljivu europsku dimenziju, poticati sudjelovanje i aktivno uključivanje građana, zajednice i raznih sudionika te pridonositi dugoročnom razvoju grada i njegove okolice. Kad grad ponese titulu Europske prijestolnice kulture ujedno dobiva sjajnu priliku da kulturnim programima promijeni svoj imidž, postane vidljiviji na karti svijeta, promiče održivi turizam i unaprijedi svoje razvojne planove. Titula ima dugoročan učinak ne samo na kulturnu, nego i na društvenu i gospodarsku situaciju u gradu i u okolici. Ciljevi ove inicijative su relevantniji nego ikad – pružiti Europljanima priliku da saznaju više o kulturama jedni drugih kako bi uživali u njihovoj zajedničkoj povijesti i vrijednostima te kako bi iskusili osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici i razvili europske kulturne veze i partnerstva te naglasili ulogu kulture u razvoju gradova, ističe Kreativna Europa.

Zeniteum u režiji Dragana Živadinova

Kao što je zenit najviša točka do koje se može dospjeti, tako je i Zeniteum:: 2022 predstava, slavlje i kulminacija dvojnog otvaranja Europske prijestolnice kulture u Novom Sadu i vrhunac programa Dočeka. Kako je istaknuto, Zeniteum:: 2022 produkcijski je najsloženiji umjetnički projekt koji se posljednjih godina realizira u Srbiji. Naslov predstave svečanog otvorenja potječe od transnacionalnog umjetničkog pokreta zenitizam, umjetnika i urednika časopisa Zenit, Ljubomira Micića (1895. – 1971.), koji je u svom međunarodnom časopisu oblikovao modernističku umjetnost između dvaju svjetskih ratova u Beogradu, Zagrebu, Parizu, Berlinu, Milanu i Moskvi.

Zeniteum:: 2022, čiji je autor jedna od najvažnijih figura slovenske i regionalne umjetničke scene, renomirani europski redatelj i postgravitacijski umjetnik Dragan Živadinov, za svoju protagonisticu optimalne projekcije izabrao je matematičarku Milevu Marić-Einstein (1875. – 1948.) i protagonista matematičara Milutina Milankovića (1879. – 1958). Matematika je središnja tema scenarija Zeniteuma, matematika kao oruđe i jezik koji čovjeku omogućava da opiše svoje duhovno ostvarenje. Treći, estetski protagonist, bit će Ljubomir Micić s njegovom idejom modernizacije Balkana, s 43 broja časopisa Zenit, s posebnim naglaskom na dvostruko rusko izdanje. Scenografija (estetika) bit će zasnovana na postgravitacijskoj reinterpretaciji konstruktivizma i suprematizma.

U glavnim ulogama naći će se Anita Mančić koja će odigrati lik Mileve Marić-Einstein, dok će Boris Isaković utjeloviti Milutina Milankovića. Domaćin predstave je Lazar Jovanov, a dramaturg Svetislav Jovanov. Kompoziciju djela za ovu priliku potpisuje kompozitorica Dragana Jovanović, dok je Dunja Zupančič zadužena za scenografiju i kostime.