“Kuća karikature Oto Reisinger”, koja donosi izbor iz njegovih radova nastalih tijekom više od 60 godina rada, otvorena je u petak u Radićevoj ulici u spomen na tog doajena hrvatske i svjetske karikature, komentatora svakodnevnih i političkih događaja.

Izbor iz radova je na razne teme kojima se Reisinger bavio kroz više od šest desetljeća rada, tijekom kojih je proizveo više od 50.000 crteža koje su javnosti najpoznatije kao dio zadnje stranice Vjesnika.

Trenutni postav “pokriva” teme svakodnevice i lika Peru, zatim političke teme te sport, ekologiju i erotiku. Manji dio posvećen je stripovima o Štefeku, a dio izložbe je o Reisingeru kao osobi, njegovom načinu rada i nagradama.

Umjetnikov unuk Marko Reisinger poručio je da je Oto bio “jednostavan i duhovit čovjek” te da je želja obitelji bila da Kuća karikature “upije njegov nepretenciozni karakter”.

Galerija je otvorena na inicijativu obitelji Reisinger prije nekoliko godina, no budući da obitelj nije ostvarila financijsku pomoć od gradskih i državnih institucija, samoinicijativno je krenula u obnovu kuće u kojoj je Galerija otvorena.

“S idejom smo krenuli kad je Oto bio u domu i htjeli smo napraviti mjesto gdje će njegovi radovi biti izloženi, a ne stajati u kutijama. On to, nažalost, nije dočekao.

Nismo dobili pomoć od državnih i gradskih institucija, već smo zakupili privatnom inicijativom trošnu kuću koja je postala još trošnija nakon potresa. Renovacija je potrajala, ali rezultat je na kraju odličan”, izjavio je Marko Reisinger Hini prilikom otvaranja.

Dodao je da su radovi izloženi tako da “ne izgledaju samo kao zadnja strana Vjesnika, već zasebna umjetnička djela”, koje je umjetnik radio i za hrvatsko i strano tržište, te nose svjetsku vrijednost.

Radove za prvi postav osmislio je povjesničar umjetnosti Frano Dulibić, autor Retrospektive Ota Reisingera koja je 2008. bila izložena u Klovićevim dvorima. Dulibić smatra da izložba obogaćuje kulturnu i turističku ponudu Zagreba.

“To je nešto što grad i državu nije koštalo ništa, ali je obogatilo kulturnu i turističku scenu, budući da se Reisingera pratilo u Njemačkoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, i taj se građanski tip humora i dalje može razumjeti. To je sadržaj kakav Zagreb dosad nije imao i ispunjava prazninu za koju očito ima puno interesa”, kazao je Dulibić Hini.

Rekao je i da je karikatura u medijima sve manje prisutna zbog odumiranja tiskanih medija, no da njezin bezvremenski karakter neće dozvoliti da ona nestane, već će se pojaviti u nekome drugome obliku.

“Karikatura je ispala u današnje vrijeme iz medija, svjedoci smo toga kako tiskani mediji i kiosci, umiru, ali karikatura kao medij i dalje funkcionira samo je pitanje u kojemu će trenutku zaživjeti u nekome elektronskom obliku. Oto je karikature crtao na način da su desetljećima relevantne i aktualne – a možda i vječno”, kazao je, istaknuvši da se tehnologije i politički odnosi mijenjaju, no međuljudski ostaju isti.

Karikaturist Oto Reisinger u kolektivnoj svijesti ostao je zapamćen kao britki komentator svakodnevice, ali i lokalnih i svjetskih političkih događaja. Još kao studenta arhitekture, talent ga je odveo u karikaturu, a njegovi radovi u Vjesniku u kojima kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka duhovito komentira društvene pojave, zorni su prikaz kako njegovoj kritičkoj oštrici nije mogao pobjeći nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska osobina, poručili su organizatori.