Odsjek za povijest umjetnosti na riječkom Filozofskom fakultetu ove godine obilježava 20. godišnjicu osnutka; osnovan je u svibnju 2003. godine. Više o ovoj značajnoj obljetnici rekli su nam prva pročelnica Odsjeka prof. dr. sc. Nina Kudiš te sadašnji pročelnik doc. dr. sc. Danko Dujmović. Profesorica Kudiš podsjetit će kako je vrijeme u kojem se Odsjek osnivao obilježeno velikim promjenama u hrvatskom, ali i europskom visokoškolskom obrazovanju.

– Samo pet godina ranije Pedagoški fakultet preimenovan je u Filozofski, što je za posljedicu imalo osnivanje čitavog niza novih studija, odnosno odsjeka, ali i izdvajanje studija predškolskog odgoja i razredne nastave iz kojih nastaje Učiteljski fakultet te Odsjeka za likovnu kulturu koji se razvija u Akademiju primijenjenih umjetnosti, reći će Nina Kudiš, koja je tada bila docentica na Odsjeku za likovnu kulturu.

Ona je s tada također docenticama Julijom Lozzi Barković i Marinom Viceljom Matijašić pokrenula postupak osnivanja Odsjeka za povijest umjetnosti.

– Postojala je potreba za kvalitativnim pomakom u poučavanju povijesti umjetnosti pri riječkom sveučilištu te smo željele, a uz svesrdnu podršku tadašnje uprave Filozofskog fakulteta, omogućiti daljnji razvoj u nastavi i znanosti.

Nažalost, ta je inicijativa naišla na veliki otpor donedavnih kolega koji su istovremeno nastojali osnovati Akademiju primijenjenih umjetnosti, a koje je snažno podupirala tadašnja uprava Sveučilišta.

No, jednim hrabrim potezom tadašnjeg dekana Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Branka Rafajca, žurno je osnovan Odsjek za povijest umjetnosti, spriječeno je onemogućavanje pokretanja studija, odobren je program studija, prisjetit će se Nina Kudiš.

Nakon zagrebačkog i zadarskog, riječki Odsjek za povijest umjetnosti tako je postao treći po redu osnutka u Hrvatskoj. U to se vrijeme već uvelike »zahuktavala« Bolonjska reforma visokog školstva koja je već zahvatila mnoge europske zemlje te će radikalno izmijeniti i način studiranja u Hrvatskoj.

Katedre

– U Rijeci su samo dvije generacije studenata studirale prema starom, četverogodišnjem programu te možemo s ponosom reći da su novi programi za trogodišnji prijediplomski i dvogodišnji diplomski studij bili odmah usvojeni te se po njima, s nizom poboljšanja studira i danas, kaže Nina Kudiš.

Odsjek za povijest umjetnosti danas je podijeljen na četiri katedre: Katedru za umjetnost starog i srednjeg vijeka, Katedru za zaštitu, prezentaciju i interpretaciju baštine, Katedru za umjetnost ranog novog vijeka te Katedru za povijest i teoriju moderne i suvremene umjetnosti. Na Odsjeku je zaposleno 12 nastavnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, reći će sadašnji pročelnik doc. dr. sc. Danko Dujmović.

– Zbog velikog opterećenja u znanstvenim i nastavnim obavezama, u izvedbi nastave nam pomaže nekoliko vanjskih suradnika, od kojih su većina naši bivši studenti. Upisujemo tridesetak studenata na prijediplomskom i petnaestak na diplomskom studiju što omogućuje vrlo dobar i kvalitetan rad s manjim grupama studenata.

Tako u nastavni proces uvodimo nove, suvremene sadržaje, težimo ka češćoj terenskoj nastavi i praksi kojima studenti stječu dodatne vještine, informacije i iskustvo vezano uz struku s raznorodnom mogućnošću primjene tih vještina u njihovim budućim karijerama, kaže Danko Dujmović.

Dodat će kako studij povijesti umjetnosti otvara i široke mogućnosti za rad nakon studija, jer, studenti stječu vrlo široko opće znanje, sposobnost praktičnog i kreativnog rješavanja izazova, vještina pronalaska, analize i obrade informacija, uočavanja problema, oblikovanja argumenata i donošenja zaključaka, a sve se više stavlja naglasak i na praksu.

– Zbog studentske prakse širimo stručnu bazu kroz suradnju s brojnim partnerskim ustanovama ne samo s riječkog područja, već i iz drugih dijelova Hrvatske, odakle nam i dolaze naši studenti, s područja Istre, Karlovca, Siska, Čakovca, Varaždina i Zagreba, podcrtat će Dujmović.

Dodat će kako je oko 450 studenata diplomiralo na Odsjeku u proteklih 20 godina, što je podatak koji posebno veseli, ali i obvezuje. Jer, ljudi, studenti, su uvijek najveća snaga svakoga odsjeka, fakulteta i sveučilišta, zbog kojih visokoškolske ustanove i postoje, kako bi, uz znanstveni rad, osposobile i nove generacije da taj znanstveni rad nastave i unaprijede.

No, kako smo rekli, Odsjek za povijest umjetnosti podijeljen je na četiri katedre, čiji zaposlenici, uz rad u nastavi, neumorno rade i na širenju znanja u svojoj sferi istraživanja.

Katedra za umjetnost starog i srednjeg vijeka pokriva u nastavi vrlo dugo razdoblje od antike do kasnog srednjeg vijeka te provodi znanstvena istraživanja u širokom rasponu tema s posebnim osvrtom na spomeničku baštinu Istre, Kvarnera i prostora kontinentalne Hrvatske.

Znanstvena aktivnost

Prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić istražuje kasnoantičku i ranosrednjovjekovnu umjetnost s fokusom na ikonografiju, no njezin rad obuhvaća i područje ikonologije u širem smislu pa treba istaknuti da je osnovala Centar za ikonografske studije (CIS) s ciljem istraživanja i promocije navedene discipline.

U okviru CIS-a organiziran je znanstveni skup IKON koji je tijekom 15 godina okupio najznačajnija svjetska imena iz područja ikonologije, a iz skupa je proizišao istoimeni časopis, uvršten u sve relevantne svjetske baze časopisa.

Izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo svoj rad usmjerava na istraživanje kasnosrednjovjekovne skulpture, primarno na sjevernojadranskom području, te je jedna od osnivačica Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana (RiMah).

Doc. dr. sc. Danko Dujmović istražuje srednjovjekovni kulturni krajolik kontinentalnog dijela Hrvatske na tragu svog mentora dr. sc. Vladimira P. Gossa, koji je do mirovine također bio član Odsjeka, a danas je uvaženi profesor emeritus riječkog sveučilišta.

Dr. sc. Palma Karković-Takalić obrađuje antičke i srednjovjekovne teme utemeljene na arheološkim istraživanjima na području sjevernog Jadrana, dok dr. sc. Nikolina Belošević fokus usmjerava na skulpturu ranosrednjovjekovnog razdoblja sjevernojadranskog prostora.

Vanjska suradnica dr. sc. Petra Predoević Zadković bavi se srednjovjekovnom urbanom strukturom i kulturnom baštinom grada Rijeke. Članovi ove Katedre objavili su niz znanstvenih i stručnih publikacija, proveli su niz projekata i izložbi, javnih predavanja, gostovanja na drugim sveučilištima u Hrvatskoj i svijetu te ostvaruju značajnu suradnju s velikim brojem suradnika u znanstvenim, kulturnim i baštinskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Umjetnost ranog novog vijeka je ona koja je nastala otprilike između 1400. i 1800. godine. Stoga se članovi Katedre, prof. dr. sc. Nina Kudiš (predstojnica), izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, dr. sc. Mario Pintarić, dr. sc. Mateja Jerman (vanjska suradnica) i Marin Bolić (vanjski suradnik) u okviru svoje nastave, kao i znanstvenog istraživanja, bave mahom umjetninama renesansnog i baroknog stila.

Dok je znanstveni interes prof. dr. sc. Kudiš prvenstveno usmjeren štafelajnom slikarstvu venecijanske tradicije, onaj prof. dr. sc. Tulića i dr. sc. Pintarića okrenut je venecijanskoj i kontinentalnoj mramornoj skulpturi, ali nerijetko se bave i onom u drvu.

Rezultate svojih istraživanja objavljuju u Hrvatskoj i inozemstvu, redovito izlažu na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te su nositelji većeg broja projekata, od kojih svakako treba istaći onaj nedavno uspješno dovršen, a koji je financijski poduprla Hrvatska zaklada za znanost: ET TIBI DABO: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. Od budućih projekata svakako treba istaknuti istraživanje opusa velikog riječkog baroknog kipara Antonia Michelazzija i današnje riječke katedrale – crkve sv. Vida.

Uključivanje u kulturni život Rijeke

Ova vrlo intenzivna i dugogodišnja znanstvena aktivnost prepoznata je ne samo među kolegama u Hrvatskoj i inozemstvu, veći i od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer su kako izv. prof. dr. sc. Tuliću, tako i dr. sc. Pintariću na početku karijere dodijeljena nova radna mjesta temeljem izvrsnosti.

Članovi katedre ne zagovaraju suvremenu metodologiju pristupa umjetničkim djelima samo u okviru svojih istraživanja, već i kada je o nastavi riječ te studente nastoje upoznati s najnovijim spoznajama o renesansnoj i baroknoj umjetnosti u Europi te naročito onoj na području Hrvatske.

Osim slikarstvom i skulpturom, nastavnici vezani uz Katedru se bave i primijenjenom umjetnošću i grafičkim predlošcima te o ovim temama podučavaju studente. Katedra za povijest i teoriju moderne i suvremene umjetnosti po prirodi područja i perioda kojim se bavi višestruko je uključena u aktualni kulturni život grada Rijeke.

Prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković aktivno se bavi istraživanjem međuratne arhitekture Rijeke i Sušaka, članica je programsko-organizacijskih i znanstvenih odbora međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini u organizaciji Udruge Pro torpedo Rijeka, inicijatorica je osnivanja radne grupe za učlanjenje Rijeke u međunarodnu mrežu Réseau Art nouveau Network koja okuplja gradove bogatoga art-nouveau nasljeđa i utemeljiteljica je Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci.

Izv. prof. dr. sc. Nataša Lah predstojnica je ove Katedre, a njezin znanstveni rad usmjeren je u prvom redu na područje suvremene umjetnosti i kulturnih teorija umjetnosti 20. stoljeća. Prof. Lah je pokrenula i deset godina u kontinuitetu vodila međunarodni znanstveni skup Teorijski dijalozi, iz kojeg su proizašla dva značajna zbornika znanstvenih radova i zapažen broj autorskih publikacija i znanstvenih članaka. Jedno od primarnih usmjerenja ove Katedre je uključivanje studenata povijesti umjetnosti u aktualni medijski, izložbeno-galerijski i arhivski rad kako bi se u što većoj mjeri povezao studij s kulturnom scenom Rijeke.

Rad sa studentima

Pod mentorstvom prof. Lah i asistentice dr. sc. Nadežde Elezović pokrenuto je nekoliko studentskih aktivnosti: pisanje likovne kritike, rad u sistematiziranju novije arhivske građe s područja moderne i suvremene umjetnosti te redovito praćenje recentne likovne scene.

U fokusu Katedre promicanje je transfera znanja, internacionalizacija, uključenost u rad domaćih i međunarodnih strukovnih udruga i društava, izlaganje na značajnim domaćim i međunarodnim skupovima i kongresima, no prije svega aktivno učešće u novom, do danas nevaloriziranom nasljeđu suvremene umjetnosti, što je posebnost Katedre.

Katedru za zaštitu, prezentaciju i interpretaciju baštine vodi prof. dr. sc. Marijan Bradanović. Njezini su članovi i prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković, doc. dr. sc. Danko Dujmović i dr. sc. Palma Karković-Takalić.

Njihovi istraživački fokusi pokrivaju izrazito širok kronološki raspon tema od arheološke baštine starog vijeka do arhitekture 19. i 20. stoljeća. Članovi Katedre istražuju i teme iz područja muzeologije, kao i povijesni kulturni krajolik.

Stalni vanjski suradnici Katedre su povjesničari umjetnosti – konzervatori Ivan Braut i Ines Ambruš, a Katedra kontinuirano razvija suradnju i s većim brojem stručnjaka s područja zaštite kulturne baštine, osobito konzervatorima, restauratorima i kustosima koji djeluju na području Istarske i Primorsko-goranske županije.

Voditelj katedre u razdoblju od 1992. do 2007. godine radio je u hrvatskoj konzervatorskoj službi, a i danas je nositelj dopuštenja Ministarstva kulture i medija za radove na kulturnoj baštini, ispitivač i mentor u postupku stjecanja stručnih zvanja u konzervatorskoj i konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti.

Istražuje teme o urbanizmu, arhitekturi i kamenoj skulpturi kasnog srednjeg i ranog novog vijeka na području sjevernoga Jadrana, kao i teme iz zaštite i povijesti zaštite kulturne baštine. Primjena svega toga u nastavi studentima prijediplomske i diplomske razine riječke povijesti umjetnosti omogućava aktivni dodir sa suvremenom praksom zaštite kulturne baštine.