Prigodnom svečanošću upriličenom u krčkoj crkvi svetoga Kvirina, sakralnom zdanju u podnožju zvonika krčke katedrale koji danas služi kao izložbeno-muzejski prostor u kojem se javnosti predstavljaju vrednote pohranjene u riznicama Krčke biskupije, započeo je trodnevni znanstveni skup »Glagoljaštvo – baština, tradicija i inovacija«.

Hrvatsko glagoljaštvo, kao jedinstveni plod ćirilometodske baštine među Hrvatima, jedna je od temeljnih sastavnica hrvatskoga kulturnog identiteta pa stoga i ne čudi da će upravo toj tematici u sljedećim danima biti posvećen program međunarodnog znanstvenog događanja koje će u tom otočnom gradu duge, bogate i zanimljive povijesti okupiti osamdesetak znanstvenika iz dvanaest zemalja.

U tri radna dana, okupljeni za glagoljaštvo specijalizirani znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Češke, Bugarske, Makedonije, Rusije, Austrije, Njemačke, Švedske, Italije, Vatikana te SAD-a predstavit će tako rezultate svojih najrecentnijih istraživanja o hrvatskoglagoljskoj i široj ćirilometodskoj baštini, te kako je u progodi otvorenja skupa naglašeno – otkriti nove dosege hrvatskih glagoljaša, rasvijetliti dubinu njihove uronjenosti u (crkveno)slavensko, mediteransko i europsko kulturno nasljeđe te pritom i pružiti uvid u potencijal njihove baštine u sadašnjosti i budućnosti.

Skup koji je danas započeo u Krku organiziran je u povodu 120. obljetnice osnutka Staroslavenske akademije u Krku, kao i 70. obljetnice postojanja njezina sljednika, Staroslavenskoga instituta. Staroslavenski institut je središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Baština hrvatskih glagoljaša

Osnovan je 1952. u Zagrebu kao sljednik Staroslavenske akademije koju je 1902. godine, upravo u Krku, utemeljio tadašnji krčki biskup, Antun Mahnić (1850. – 1920.), podsjetila je obraćajući se okupljenima ravnateljica Staroslavenskog instituta, dr. sc. Vida Vukoja.

Misija je Staroslavenskoga instituta interdisciplinarno istraživanje srednjovjekovnoga dijela glagoljske baštine, najutjecajnijega i najraznolikijega dijela više od tisućljeća duge povijesti hrvatskoga glagoljaštva, u ukupnom hrvatskom, slavenskom i europskom okružju.

Protekle visoke obljetnice (1992., 2002., 2012.) obilježili smo znanstvenim skupovima koji su se brojem izlagača i raznolikošću pristupa pokazali vodećom platformom u predstavljanju glagoljaštva kao jednoga od temelja hrvatske povijesti te jednoga od najistaknutijih segmenata hrvatskoga doprinosa europskoj kulturnoj povijesti, nastavila je Vukoja uz koju je okupljene u Krku, kao i one koji će spomenuti skup pratiti virtualno, posredstvom internetskih komunikacijskih platformi, u prigodi otvorenja pozdravio i dr. sc. Kristijan Kuhar, čelnik organizacijskog odbora toga znastvenog skupa.

Napominjući da je svima uključenima u organzaciju ovog okupljanja bila čast udružiti vodeće hrvatske i svjetske istraživače hrvatskoglagoljske i ukupne ćirilometodske baštine, ravnateljica Vidoja je podsjetila i da je upravo na Krku rođen i nekadašnji ravnatelj Staroslavenskoga instituta, Vjekoslav Štefanić, koji je s pravom i ponosom taj otok nazvao eldoradom hrvatske glagoljske knjige.

Zahvalni smo što ovogodišnji skup uživa visoko pokroviteljstvo Hrvatskoga sabora (kojeg je u prigodi otvaranja predstavljala Zdravka Bušić), ali i financijsku podršku Grada Krka, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Primorsko-goranske županije, zaključila je čelnica Staroslavenskog instituta poželivši da ova znanstvena svečanost, kao i sve njezine prethodnice, otkrije nove dosege hrvatskih glagoljaša, rasvijetli dubinu njihove uronjenosti u europsko kulturno nasljeđe te da znanstvenu, ali i najširu javnost upozna s potencijalom njihove baštine u sadašnjosti i budućnosti.

Organizatori skupa

Uz Staroslavenski institut, organizaciju skupa supotpisuju i Krčka biskupija, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskom institutu te praški Slovanský ústav Akademie věd České republiky.

Spomenuti valja i da su u prigodi otvaranja događanja koje će se, osim u spomenutoj crkvi, odvijati i u dvoranama krčkog hotela Dražica pozdravili gradonačelnik Grada Krka, Darijo Vasilić kao i biskup krčki, mons. Ivica Petanjak kojemu je pripala čast prvome progovoriti o značaju i postignućima njegova glasovitog prethodnika, utemljitelja Staroslavenske akademije, bikupa Antuna Mahnića.