RIJEKA – Muzejska pedagoginja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka Ivana Lučić postat će nova voditeljica Galerije Kortil nakon što dosadašnja voditeljica Jolanda Todorović ode u mirovinu. Ugovor na neodređeno potpisat će se s Lučić tako da na posao stupi 1. rujna tekuće godine. To je rezultat dogovora između Edvina Liverića, ravnatelja HKD-a na Sušaku, u sklopu kojeg djeluje Galerija, i još uvijek aktualne voditeljice Galerije Jolande Todorović, s obzirom na to da upravo u to vrijeme počinju pripreme za novu sezonu, natječaji, odnosno javni pozivi i druge aktivnosti koje je dobro pratiti otpočetka.

Kako nam je u nedavnom razgovoru za Novi list rekla Jolanda Todorović, koja je bila dio tročlane savjetodavne komisije sastavljene da procijeni kandidate koji su se javili na natječaj za voditelja Kortila, Ivana Lučić činila se najboljim izborom u konkurenciji desetero kandidata. Zapravo sedmero, s obzirom na to da troje nije imalo potrebne uvjete te nisu mogli pristupiti razgovoru. Kako nam je rekla Todorović, u vrijeme razgovora još nam ne otkrivajući o kome je riječ, Ivana Lučić osoba je koja će biti spremna na sve izazove i potencijale koje Galerija pruža za njezin daljnji razvoj.

– Na natječaju je bio velik odaziv, desetero ljudi se prijavilo, od čega je sedmero imalo sve formalne uvjete, a njih četvero je bilo vrhunskih, tako da nam nije bilo lako – rekla je tom prigodom Todorović.

Podsjetimo, natječaj je bio raspisan 25. svibnja ove godine, a njime se biralo izvršitelja, odnosno izvršiteljicu na neodređeno puno radno vrijeme, no s probnim radom od šest mjeseci. Rok za podnošenje prijava bio je 7. lipnja, a nakon toga je počeo proces izbora najboljeg kandidata u kojem su u svojstvu savjetodavne komisije ravnatelju ustanove HKD uz Jolandu Todorović sudjelovali još i Vanja Žanko te Tevž Logar.

Loše tendencije

Na marginama izbora nove voditeljice Galerije Kortil pojavio se problem koji postaje simptomom izbora upravljačkih kadrova u javnim sustavima. Naime Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili popularnije znani GDPR, kojom se na europskoj razini pokušalo zaštititi podatke i privatnost osoba, postala je izlika da se izbore takvih osoba sakrije od javnosti. Niti znamo tko se prijavljuje, niti znamo tko u procesima izbora sudjeluje, a ne znamo čak ni a posteriori tko su bili protukandidati onome koga se izabralo na natječaju. Ne treba biti osobito pronicljiv da bi se zaključilo da se u okružju toga GDPR-a onda puno lakše mogu provoditi izbori koji ne korespondiraju s javnim interesom, u kojem bi javne institucije trebale djelovati. Onoga trenutka kad se bez pogovora dopustilo pravnicima da svojim škarama režu upite medija u javnom interesu, javnost je višestruko izgubila.

Mi tako u ovome slučaju ne možemo ni nakon izbora kandidatkinje Ivane Lučić doznati tko se sve bio prijavio na natječaj, jer nam tu informaciju u HKD-u ne žele dati, pod izlikom komunikacije s pravnicima koji su to zabranili, pa zašto bismo to onda znali za izbore u još većim i kompleksnijim sustavima od onoga malene Galerije Kortil? Možda je vrijeme za pritisak javnosti u tom kontekstu, pa da se utvrde nova pravila ponašanja za javne institucije. To se prilično jednostavno može izvesti ako bi se prijavitelje obvezalo na to da već samom prijavom pristaju na objavu svoga imena u javnosti, kad je to u javnom interesu. A o tome bi trebala biti povedena i šira javna rasprava.