Foto Milan Đekić
Knjige i časopisi iz triju zbirki značajni su ne samo za proučavanje tematike povijesti grada, kulture i umjetnosti, već i za znanstvenike, istraživače i studente povijesti, kulturologije, psihologije, politologije
povezane vijesti
Preseljena građa knjižničnog fonda triju zbirki, knjižnog fonda Centra za historiju radničkog pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, zbirke knjižnog fonda Muzeja narodne revolucije i zbirke knjižnog fonda Muzeja grada Rijeke, iz zgrade Kockice u zgradu Palače šećera, predstavljena je u Muzeju grada Rijeke, a sva će građa nakon završetka knjižničarske obrade, otprilike krajem godine, biti dostupna za šire građanstvo.
Brojni naslovi
Kako je uvodno kazao v. d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke Mladen Urem, postupak preseljenja započeo je početkom ove godine, a objedinjeni fond knjiga i časopisa obogaćen je pojedinačnim donacijama bivših djelatnika i suradnika ustanova, kao i ostalih, pa sada broji više od 15 tisuća naslova koji će biti obrađen po knjižničarskim pravilima.
Dok ne budu svi naslovi obrađeni, što će biti krajem godine, najavljuje, tri će knjižnična fonda biti na raspolaganju djelatnicima muzeja, kustosima koji pripremaju izložbe, a nakon dovršetka aktivnosti formalno-pravnog osnivanja knjižnice, građa će biti dostupna i široj javnosti, kojoj će biti prezentiran tematsko različit sadržaj što ga knjižnica nudi, dakle puno veći od onoga što ga jedna knjižnica muzeja inače nudi.
Knjige i časopisi iz navedene tri zbirke knjižnog fonda vrlo su značajne ne samo za proučavanje tematike povijesti grada, kulture i umjetnosti, već i za znanstvenike, istraživače i studente povijesti, kulturologije, psihologije, politologije, pa »vi sada možete na jednome mjestu pronaći sve, od vojne povijesti, kulturne povijesti«, ističe Urem, te dodaje da »svaku knjigu treba sačuvati«, »afirmirati, predstavljati«, jer »knjige se nikad ne bacaju«.
Veliki pothvat
I dugogodišnji bivši ravnatelj toga muzeja, Ervin Dubrović, osvrnuo se na veliki pothvat trenutačnoga ravnatelja, jer dugo godina jedna je osoba bila i administrator i bibliotekar, pa se nada da će se uskoro digitalizirati građa te zaposliti knjižničar.
– Drago mi je da u ovome kompleksu imamo čak četiri knjižnice, veliku, općeprivlačnu i općedostupnu Gradsku knjižnicu, knjižnicu Dječje kuće, specijaliziranu knjižnicu MMSU-a i našu knjižnicu. Dakle, jedan knjižničarski sustav u ovome kompleksu, pa se nadam da će biti usustavljeno i da će se moći pretraživati, ako jedna knjižnica nema nešto, možda druga ima.
Priča o povijesti je duga, mogli bismo govoriti o četiri stoljeća knjižničarstva i knjižnica u Rijeci, još od isusovaca, a mi počinjemo s Muzejom revolucije 1961., kad je počelo skupljanje građe, zahvaljujući muzealcima, zahvaljujući propasti Centra za historijska istraživanja, zahvaljujući privatnim donacijama, ali i otkupu muzeja.
Naglasak nije bio na prikupljanju inkunabula, najdragocjenijih knjiga, to rade druge knjižnice, poput Sveučilišne i Nacionalne, nama je bio cilj imati čim potpuniju građu o povijesti Rijeke, našega kraja, i, naravno, priručnike o povijesti umjetnosti.
To je ono što nam je važno u našemu radu. U svakom slučaju lijepa, opsežna i korisna građa, govori Dubrović te šaljivo dodaje da ju je lakše otvoriti nego držati »budnom«.
Novi list kao korisna građa
I gradonačelnik Marko Filipović osvrnuo se na građu nove knjižnice koja između ostalog, kaže, ima i izdanja Novog lista od 1961. godine do 2000-ih, što u presjeku od gotovo četrdeset godina može poslužiti kao građa studentima, istraživačima, akademskoj publici i širem građanstvu.
Građevinar i stručnjak za poslijepotresnu obnovu, Dario Almesberger, rođeni Riječanin, koji je i sam 2003. i 2004. godine radio dijagnozu kompletne konstrukcije zgrade Palače šećera, ovom je prigodom knjižnici donirao rijetku knjigu o dijagnostici građevina.
