Potresi u Zagrebu i na Baniji pokazali su važnost postrojbi za evakuaciju pokretne kulturne baštine, kao i važnost jačanja otpornosti nepokretne kulturne baštine, poručilo je Ravnateljstvo civilne zaštite, zbog čega je pokrenut projekt kojim bi se taj sustav još unaprijedio.

Radi se o projektu „Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine“ namijenjenom jačanju međuresorne suradnje između Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva kulture i medija, koji zajedno moraju djelovati u slučaju izvanredne situacije u spašavanju kulturne baštine. To je prvi takav projekt u Hrvatskoj.

„Na iskustvima potresa u Zagrebu i u Sisačko-moslavačkoj županiji naučili smo koliko važnu ulogu imaju specijalizirane i obučene postrojbe za evakuaciju pokretne kulturne baštine, kao i važnost jačanja otpornosti nepokretne kulturne baštine“, istaknula je voditeljica Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu pri Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a Ivana Cesarec.

U sklopu programa je u Zagrebu i Sisku, od ponedjeljka do petka, održana radionica na kojoj je sudjelovalo 30 pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite te 10 stručnjaka iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija.

Vježba spašavanja umjetnina

Održavanjem teorijskog i praktičnog dijela sa simulacijskom vježbom spašavanja umjetnina, Hrvatska je korak bliže dobivanju kvalificiranih stručnih timova za evakuaciju i pohranjivanje kulturnih dobara s područja zahvaćenih velikim nesrećama i katastrofama.

Ranije održane aktivnosti projekta, koji je počeo u siječnju 2024. i trajat će 14 mjeseci, bile su vezane za studijska putovanja za članove projektnog tima iz MUP-a, koje koordinira cijelim projektom, i Ministarstva kulture koji su podrška u implementaciji projekta, u posjetu talijanskoj i francuskoj civilnoj zaštiti.

“Dosta nam je bilo važno iskustvo “plavih kaciga” iz Odreda karabinjera za zaštitu kulturne baštine Italije, gdje je njihova prisutnost na terenu značajno pomogla našim operativnim snagama sustava civilne zaštite, da zajedno s djelatnicima Restauratorskog zavoda Ministarstva kulture naprave brzu procjenu i evakuiraju ugroženu kulturnu baštinu iz pogođenih područja katastrofalnim potresima”, kaže Cesarec.

Kroz nova iskustva civilna zaštita postaje spremnija za brze i učinkovite intervencije na području očuvanja kulturnih dobara, a doprinosi se i formiranju mreže stručnjaka koji će biti spremni na sve izazove u zaštiti kulturne baštine.

„Postupanja konzervatorske službe Ministarstva kulture i medija nakon potresa 2020. počivala su na nekim dobrim i već postojećim temeljima. Imamo iskustvo potresa, i to za vrijeme pandemije covida, što je dodatno otežalo djelovanje, i, nažalost, imamo iskustvo popisivanja štete u Domovinskom ratu, naglašava konzervatorica iz konzervatorskog ureda u Karlovcu Petra Smajić.

Dodaje da je metodologija razvoja obrazaca rada utemeljena na iskustvu i savjetima međunarodnih stručnjaka, dala dobre smjernice za napredak.

Ističe da je za buduće postupanje i sve što se može očekivati u kontekstu ugroze kulturne baštine od različitih rizika potrebno uspostavljanje procedura i rad na pripravnosti kao vidu prevencije većih oštećenja.

Posao ne počinje trenutkom nesreće

Ustroj konzervatorske službe prati podjelu po županijama. Uz 19 konzervatorskih odjela tu je i Gradski zavod za zaštitu kulture i prirode grada Zagreba kao izdvojeno tijelo, u kojima je najvažnije imati dovoljan broj stručnjaka.

Mislim da je za našu budućnost najvažnija osviještenost da međuresorna suradnja ne počinje trenutkom velike nesreće ili katastrofe, kaže voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik Ana Miličić.

Pojašnjava da procedure i suradnja trebaju biti kontinuirane i zapravo najintenzivnije u vrijeme kad se ništa ne događa, tako da u trenutku izvanredne situacije svi znaju što trebaju raditi i s kime surađivati.

Ovaj projekt i radionica predstavljaju veliki značaj jer će u svakoj regiji s područnim uredima civilne zaštite u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu biti oformljeni timovi educiranih predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i restauratora koji će zajedničkom suradnjom na terenu, u slučaju novih izvanrednih događaja, moći koordinirano djelovati.

„Iako smo najpoznatiji po spašavanju ljudi, mi spašavamo i imovinu. A naša kulturna baština je kolektivno sjećanje naroda, tako da je vrlo bitno da ne zaboravimo i nju spasiti i prenijeti je novim generacijama”, poručio je sudionik radionice, član Hrvatske gorske službe spašavanja, Jadran Kapović.

Kroz program će se izraditi Plan aktivnosti jačanja kapaciteta i međuresorne suradnje za razdoblje 2025-2027. s pregledom potrebnih treninga i edukacija, kao i smjernice za standardni operativni postupak djelovanja.

Projekt je financiran u okviru Mehanizma unije za civilnu zaštitu, i vrijedan je gotovo 380.000 eura.