RIJEKA – Iako je sveprisutan i kompleksan fenomen naše iskustvene zbilje, mobing, ili psihološko zlostavljanje na radnome mjestu, nedvojbeno je suptilan način zlostavljanja koji se nerijetko provlači pod kakav normalan odnos na radnome mjestu, tako da i onaj nad kime se vrši mobing često ne može svrstati određena neželjena ponašanja pod upravo mobing. S obzirom na kompleksnost samog fenomena, kao i činjenicu da se on gotovo svakodnevno zbiva na mnogim radnim mjestima, zanimao nas je stav Grada Rijeke glede mobinga u kulturi, to jest u ustanovama u kulturi koje su pod Gradom, kao i proceduralnost u slučaju da se takav oblik nasilja i pojavi.

Za ustanove interni akti

Prije svega, u pitanjima koje smo uputili Gradu, zanimalo nas je na koji su način zaposlenici javnih gradskih ustanova, odnosno onih ustanova kojima je Grad osnivač – Art-kino, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Gradsko kazalište lutaka – zaštićeni od mobinga na radnome mjestu. Nadalje, zanimalo nas je kakva je i procedura u slučaju da radnik neke gradske ustanove doživi mobing, koliko je osiguran od situacije da se takva situacija neće ponoviti i kakva je uloga Grada Rijeke i njegovih službi u svemu tome. Uz to, i vrlo bitno, interesiralo nas je koliko i kako točno Grad pridonosi zaštiti svojih zaposlenika, odnosno kakve se edukacije u gradskim ustanovama provode glede mobinga na radnome mjestu, odnosno održavanja pozitivne radne atmosfere i željene komunikacije na radnome mjestu.

U nastavku stoga u cijelosti prenosimo odgovor koji smo dobili od Grada: »Zaštita službenika i namještenika u Gradu Rijeci osigurana je kroz odredbe Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Rijeke, kao i kroz odredbe Etičkog kodeksa za službenike i namještenike upravnih tijela Grada Rijeke, dok ustanove u kulturi kojima je Grad osnivač zaštitu zaposlenika osiguravaju putem svojih internih akata. Podsjećamo, obaveze Grada Rijeke prema ustanovama i zaposlenicima ustanova proistječu iz osnivačkih prava i u tom smislu Grad Rijeka dužan je osiguravati sredstva za rad koja uključuju sredstva za plaće radnika, sredstva za programe, sredstva za materijalne izdatke te prostore i opremu.

Odredbama Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Rijeke određeno je da je zabranjeno uznemiravanje službenika, dakle svako ponašanje Poslodavca i službenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika. Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje: ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje, seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka. U slučaju neželjenog ponašanja, službenik se može obratiti nadređenom službeniku, sindikalnom povjereniku ili osobi ovlaštenoj od strane Poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva.

Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. Ukoliko Poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Etički kodeks

Etičkim kodeksom službenika i namještenika upravnih tijela Grada Rijeke određena su pravila dobrog ponašanja službenika i namještenika u odnosima prema fizičkim i pravnim osobama kao i u međusobnim odnosima službenika i namještenika. Etička načela i pravila dobrog ponašanja službenika i namještenika utemeljena su na Ustavu, zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, normativnim aktima Grada Rijeke i pravilima struke. Etičkim kodeksom tako je, između ostalog, određeno da se službenici i namještenici u obavljanju službe te u odnosima s građanima i pravnim osobama kao i u međusobnim odnosima moraju pridržavati, između ostalih, i načela ukazivanja i reagiranja na svaki oblik pogodovanja, diskriminacije, uznemiravanja ili mobinga s ciljem sprječavanja pogodovanja, diskriminacije, uznemiravanja ili mobinga.

U postupcima koje provode službenici moraju osigurati ostvarivanje prava, poštovanje integriteta i dostojanstva stranke, bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi njihove nacionalnosti, spola, vjere, uvjerenja, dobi, spolne opredijeljenosti, jezičnog ili rasnog podrijetla, političke opredijeljenosti, obrazovanja, socijalnog položaja, obiteljskog statusa ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

Građani i pravne osobe te službenici i namještenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje službenika i namještenika, za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa. Pritužba se može podnijeti pisanim ili usmenim putem, te putem elektroničke pošte.

Primjenu Etičkog kodeksa službenika i namještenika upravnih tijela Grada Rijeke prati povjerenik za etiku. Povjerenik za etiku, između ostalog, zaprima pritužbe službenika i namještenika, građana i pravnih osoba na neetičko ponašanje i postupanje službenika i namještenika, provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe, priprema pisano izvješće i odgovor podnositelju pritužbe.

Povjerenik za etiku dužan je najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe. U postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe povjerenik za etiku zatražit će pisanu izjavu službenika i namještenika na kojeg se odnosi pritužba, izjave drugih službenika i namještenika koji imaju neposredno saznanje o sadržaju pritužbe, izvješća nadležnih tijela u slučaju sumnje na moguća kaznena djela te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja. Ukoliko povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe na temelju prikupljenih dokaza ocijeni da su navodi iz pritužbe osnovani, predložit će poduzimanje odgovarajućih postupaka i radnji i dostaviti izvješće pročelniku upravnog tijela, a pročelnik upravnog tijela može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene odnosno radne dužnosti i pisanim putem upozoriti službenika i namještenika na neetično postupanje i potrebu pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa. Povjerenik za etiku dužan je dati odgovor podnositelju pritužbe u roku od najkasnije 60 dana od dana zaprimanja pritužbe te ga izvijestiti o poduzetim radnjama«, navedeno je u odgovoru Grada Rijeke.