RIJEKA  Vršitelj dužnosti ravnatelja Muzeja grada Rijeke Mladen Urem dugogodišnji je djelatnik u kulturi. Diplomirao je radiologiju na Medicinskom fakultetu, te hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Iznimno bogat životopis govori u prilog njegove aktivnosti na polju kulture, odnosno glazbe, književnosti i izdavaštva. U mladosti je bio pjevač i gitarist new wave rock sastava Istočni izlaz, urednik za književnost u listu Val, osnivač i glavni i odgovorni urednik književnog časopisa Rival i Biblioteke Val, suosnivač je filološkog časopisa Fluminensia, osnivač i glavni urednik časopisa za kulturu Sušačka revija te glavni urednik časopisa Dometi, u čijem je uredništvu još uvijek član.

Radovi su mu objavljeni u američkoj i hrvatskoj periodici, s posebnim naglaskom na istraživanju života i djela Janka Polića Kamova.

Do sadašnje funkcije bio je zaposlen u Državnom arhivu u Rijeci kao voditelj Odjela arhivske čitaonice, knjižnice i nakladničke djelatnosti.

Dosadašnji angažman ujedno je i kumovao pozivu Grada Rijeke da mu ponudi funkciju vršitelja dužnosti ravnatelja Muzeja grada Rijeke, iznimno zahtjevnu ulogu, što je bio povod za razgovor.

Preseljenje sjedišta u Palaču šećera

Pred vama je jednogodišnji mandat vršitelja dužnosti ravnatelja muzeja. Što sve imate u planu realizirati?

– Imenovan sam za vršitelja dužnosti ravnatelja s ugovorom od godine dana, međutim, natječaj se po zakonu mora raspisati u roku od mjesec dana.

S druge strane, došao sam na dužnost u prosincu prošle godine te me je dočekao već prihvaćen financijski plan i program za ovu godinu, tako da je teško govoriti o planovima i vlastitom programu, kad sam obavezan realizirati ono što je već odlučeno.

Dakle, imam u planu realizirati obilježavanje tridesete obljetnice osnutka Muzeja grada Rijeke (1994. – 2024.) koja će biti popraćena brojnim aktivnostima te izložbom i knjigom.

Trideseta obljetnica muzeja prilika je da pozovemo građane da se uključe u organizirane akcije doniranja muzeju raznih fotografija, portreta, predmeta i ostalih akvizicija vezanih uz povijest Rijeke, kako bi ti predmeti dobili svoju zasluženu povijesnu vrijednost.

Obljetnicu obilježavamo reprezentativnom velikom izložbom koja će obuhvatiti najznačajnije artefakte iz svake od osamnaest zbirki koje čuvamo u našem muzeju, jedanaest fondova sekundarne dokumentacije te prezentirati tridesetogodišnju djelatnost muzeja.

Time želimo pokazati da je u tri desetljeća u ovoj ustanovi učinjeno jako puno i da je došlo vrijeme da se osvrnemo unatrag i sumiramo naše djelovanje u jednoj knjizi.

Potom nas čeka niz već dogovorenih izložbi. Pored realizacije programa, tu je puno administrativnih poslova, što uključuje usklađivanje pravilnika sa zakonom o muzejima i zakonom o arhivskom gradivu, do pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu, te konačno i do realizacije planiranog preseljenja svog osoblja u Palaču šećera do kraja ove godine.

U Muzeju grada Rijeke u tijeku su pripreme za preseljenje sjedišta muzeja u Palaču šećera, a radovi bi trebali biti dovršeni tijekom ove, 2024. godine.

U suradnji s osnivačem muzeja, Gradom Rijekom, dogovorili smo preseljenje svih djelatnika ustanove na treći kat Palače šećera u Art-kvartu »Benčić«, a dosad je većim dijelom preseljena muzejska knjižnica i dio djelatnika.

S obzirom na to da se od samog otvaranja Palače šećera znalo da će se jednog dana uprava i sve ostale službe muzeja trajno preseliti u zgradu u Art-kvartu »Benčić«, dugo se nagađalo o sudbini »starog« sjedišta, odnosno Kockice, koja će ostati pod upravom muzeja.

Osnivač Grad Rijeka prihvaća činjenicu da u Palači šećera u kojoj cijela dva kata zauzima stalni postav, nema glavnog segmenta muzeja-depoa, jer je prostor planiranog depoa palače zbog tehničkih uvjeta neadekvatan za trajnu pohranu muzejske građe.

Također, u palači nema prostora za postavljanje privremenih i povremenih izložbi koje su važan dio našeg poslovanja. Stoga će prizemlje i prvi kat u Kockici ostati za povremene izložbe, dok će ostatak zgrade služiti kao depo muzejskog fonda.

Zbog toga će određeni, manji broj zaposlenika muzeja zbog tehničke organizacije vjerojatno ostati raditi u Kockici. Kad brod »Galeb« bude smješten u riječkoj luci i otvoren za publiku, dio našeg osoblja će se također morati smjestiti u te prostore.

Funkciju v. d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke obavljate od 15. prosinca 2023. godine. Već ste u ovom kratkom razdoblju uspjeli pokrenuti pojedine projekte. Koje?

– Treći radni dan dobio sam obavijest da se zbog rušenja skladišta na Žabici, Zbirka torpeda mora izmjestiti s adrese Žabica 4 u skladište 21 (Metropolis) u carinskoj zoni Luke Rijeka.

Radi se o privremenom rješenju do konačne odluke o trajnom smještaju te zbirke. Bio je to velik posao koji je uključivao dvanaest radnika, pet kamiona s dizalicama, viličarima, u čemu je sudjelovalo i pet djelatnika ustanove.

Potom smo iz susjednog skladišta morali isprazniti sav otpad koji je ostao nakon restauracije opreme i namještaja s broda »Galeb«, što je također uključivao jednak broj radnika i kamiona, kao što je bilo u slučaju premještaja Zbirke torpeda.

Uz oba ova preseljenja išle su dozvole Konzervatorskog odjela, carinske dozvole, puno administracije, ali sve smo uspjeli na vrijeme realizirati.

Potom smo sredinom siječnja počeli s preseljenjem muzejske knjižnice u Kockici u novouređeni prostor za tu namjenu u Palači šećera.

Istovremeno, zahvaljujući donaciji rabljenih metalnih polica za knjige, kao i stolova i stolica, koje nam je darovala Gradska knjižnica Rijeka iz stare lokacije u Palazzo Modello, uspjeli smo u potpunosti opremiti novu knjižnicu.

Zahvaljujem ravnatelju knjižnice Niki Cvjetkoviću koji nam je puno pomogao s ovom donacijom. Do sredine ožujka sve će knjige biti smještene u novu knjižnicu.

S nizom drugih organizacija događanja i izložbi, uključujući i Noć muzeja 26. siječnja, te puno administracije, prošla su mi prva dva mjeseca u ovoj ustanovi.

Što nam možete kazati vezano za novu lokaciju izložbe »Torpedo«?

– Od prošle godine jedan od središnjih interesa gradske kulture zauzima pitanje izložbe »Torpedo«, koja je morala preseliti iz jednog od željezničkih skladišta na Trgu Žabica 4 u kojem je od 2016. godine bila izložba »Prvi na svijetu«.

Nedavno je ono srušeno nakon početka radova na novom riječkom autobusnom kolodvoru, te je izložba preseljena u kompleks Metropolis.

Posljednjih mjeseci dosta se govorilo o prostorima koji bi mogli trajno ugostiti izložbu. Ideja o preseljenju izložbe u paviljon tržnice na Brajdi (inicijativni odbor za realizaciju tog projekta čine Ervin Dubrović, Goran Pernjek, Damir Komnenović i Edi Prodan), kao i ona koju je predložio Miljenko Smokvina, da se izložba smjesti u jedno od skladišta bivše tvornice torpeda, imaju svoje prednosti, ali se mora reći da su prostori bivše tvornice torpeda sada u privatnim rukama.

Situacija je dosta složena i trebat će tom problemu posvetiti puno pažnje kako bi se riješio.

S druge strane, gradonačelnik Marko Filipović pokazuje značajan interes za rješavanje ovog pitanja jer se on osobno zalaže za pronalazak prostora u kojem bi se izložba mogla održati.

Mislim kako je jako važno da se u gradu u kojem je torpedo izumljen i proizveden, to prezentira na primjeren način. Djelatnici muzeja dobro surađuju sa svima zainteresiranim suradnicima, tako da sam siguran da ćemo pronaći najbolje rješenje, upravo zato što u ovom trenutku postoji nekoliko zainteresiranih strana za ovo pitanje.

Osobno smatram da pitanje izložbe o torpedu treba promatrati iz perspektive potencijalnog budućeg tehničkog muzeja, koji bi jednog dana mogao biti smješten na atraktivan prostor dostupan svima.

Vjerujem da bogata industrijska baština Rijeke, koju ne čine samo zgrade i skladišta, već i strojevi i predmeti raznih vrsta, zaslužuje biti valorizirana i u kontekstu muzeja ove vrste. Mislim da bi torpedo bio vrlo važan dio ovog muzeja.

Obnova broda »Galeb«

S financijskog aspekta projekt broda »Galeb« dosta je kompliciran. Kako se odvijaju radovi na njemu, razmatra li se opcija postavljanja broda na suhom ili na vez u luci?

– Obnova školskog broda »Galeb« dio je integriranog projekta Turistička revitalizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine koji provodi Grad Rijeka u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Rijeke i Sveučilištem u Rijeci (Centar za industrijsku baštinu), a financiran je od Europskog fonda za regionalni razvoj.

Muzej grada Rijeke u realizaciji projekta sudjeluje kao suradnik po pitanju stalnog muzejskog postava, dakle kao kreator muzejskog sadržaja.

Stalni postav Muzeja grada Rijeke obuhvaćat će svih osam paluba broda. Svaka paluba sadržavat će određeni sadržaj, a glavnina postava se nalazi na glavnoj, gornjoj, šetnoj palubi, palubi čamaca te zapovjedničkom mostu.

Glavna paluba obrađuje temu »Galeba« kao školskog broda. Gornja, ujedno i ulazna paluba posjetitelju daje na uvid kompleksnu i slojevitu povijest broda od same izgradnje do današnje uloge plovećeg muzeja.

Šetna paluba prikazuje ulogu broda u Pokretu nesvrstanih, nastanak pokreta te njegovih protagonista. Paluba čamaca predstavlja kapetane broda »Galeb« s naglaskom na Stojana Kljajića i Miodraga Šepića, te ostavštini koju su njihove obitelji donirale Muzeju grada Rijeke.

Na zapovjedničkom mostu predstavljene su navigacijska soba i kormilarnica koje nam pružaju uvid u pomorsku navigaciju općenito.

Srce cijelog broda je strojarnica koja se nalazi na gornjoj palubi. Osim što može saznati na koji način brod funkcionira, posjetitelj će imati mogućnost spuštanja na najnižu razinu broda i vidjeti originalne Fiatove motore ugrađene u brod davne 1938. godine.

Na izradi koncepta stalnog postava Muzej grada Rijeke surađivao je s mnogim hrvatskim akademskim i kulturnim ustanovama, ali i regionalnim poput Muzeja Jugoslavije te Filmskih novosti.

Ključni suradnici su prije svega bili bivši članovi posade broda iz raznih razdoblja koji su s nama podijelili svoja sjećanja i predmete koji ih vežu uz brod.

To je, između ostalog, bio rezultat javnog poziva koji je Muzej grada Rijeke objavio krajem 2022. godine, a pritom je prikupljeno oko stotinjak predmeta (uglavnom fotografija) koji će biti dio stalnog postava.

Obnova broda »Galeb« i njegova prenamjena u muzej zahtjevan je i kompleksan projekt.

S obzirom na to da je brod zaštićeno kulturno dobro, kao takav podliježe posebnom pristupu u brodograđevnom smislu, zbog čega njegova obnova nije uobičajena.

S muzeološkog aspekta bilo je potrebno prilagoditi se samom prostoru koji je bitno drukčiji od muzeja kakve poznajemo.

Sama prezentacija i kreiranje sadržaja je izazovan proces zbog većinom negativne percepcije broda u javnosti, ali i očekivanja iste javnosti.

Muzej grada Rijeke u suradnji s dizajnericom Nikolinom Jelavić Mitrović te na temelju opsežnih dugogodišnjih istraživanja surađivao je na izradi idejnog i izvedbenog projekta stalnog muzejskog postava, a sljedeći korak je opremanje samog postava čiju nabavu provodi naručitelj projekta, Grad Rijeka.

Osim sadržaja, Muzej grada Rijeke proveo je restauratorsko-konzervatorske radove na namještaju zatečenom na brodu, a radi se o 112 komada namještaja.

Radovi su trajali pet godina, a završeni su u prvoj polovici 2023. godine. Pored namještaja, izvršeni su radovi na rasvjetnim tijelima, umjetninama te zavjesama.

Zbog autentičnosti prostora i interijera broda, izrađene su replike nedostajućeg namještaja i rasvjetnih tijela. Muzej ima velika očekivanja od budućeg stalnog postava na brodu »Galeb« i nakon otvorenja predviđa znatnu posjećenost postava na njemu.

Nadalje, Muzej grada Rijeke je isključivo nadležan za prezentaciju i izradu sadržaja stalnog muzejskog postava na brodu koji će biti tematski slojevit, stručno realiziran i atraktivan.

Suvremeni muzejski postav na povijesno značajnom brodu izazvat će interes lokalne zajednice, a poznavajući druge primjere dobre prakse revitalizacije takve vrste u Europi, interes posjetitelja trebao bi dostići nacionalnu i svjetsku razinu.

Grad Rijeka je vlasnik i organizator restauracije i obnove broda »Galeb«, dok je naša ustanova za sada samo programski partner.

Prema najnovijim planovima, tijekom ljetnih mjeseci očekuje se dovršetak svih radova na brodu i njegovo tegljenje do riječke luke, na Molo longo, kod dizalica, gdje će biti otvoren za posjetitelje.

Vjerujem da će jednom postavljen na svoje mjesto kako je planirano, brod dobiti novo značenje i postati dio javnog, društvenog i kulturnog života grada. Ideja da bi se brod mogao smjestiti na suhom nije razmatrana.

Kad se postavljaju pitanja o isplativosti iznajmljivanja poslovnih prostora na »Galebu« i u Palači šećera, što je u nadležnosti gradske uprave i ne tiču se ​​gradskog muzeja u strogom smislu, želio bih istaknuti da se generalno nalazimo u novom dobu jer je uveden euro, tržište se restrukturira i sve cijene su prošle kroz drastično povećanje.

Uvjeren sam da će uskoro i poslovni prostori na brodu »Galeb« i oni planirani u Palači šećera uskoro biti stavljeni u funkciju.

Porast broja posjetitelja

Naime, za prostore u prizemlju palače postoji interes i već ih je nekoliko zainteresiranih potencijalnih korisnika pogledalo, tako da ne sumnjam da će se u njima uskoro postaviti komercijalni sadržaj. Muzej prolazi kroz vrlo složeno razdoblje.

Najveće dosadašnje postignuće je stalni postav u palači, ostvaren prije svega zahvaljujući velikom angažmanu i radu bivšeg ravnatelja Ervina Dubrovića i njegovih kolega muzealaca, koji je trajao više od dva desetljeća, uz dakako svesrdnu pomoć Grada Rijeke.

To su ljudi koje poznajem dugo godina, ali tek sada, kao vršitelj dužnosti ravnatelja, shvaćam koliko su zaposlenici ovog muzeja predani svom poslu i koliko velik posao su obavili.

Posebno značajan događaj u povijesti naše ustanove je useljenje u Palaču šećera, ne tako davne 2020. godine, i uređenje stalnog postava koji je doživio priznanje struke i stekao vrlo široku afirmaciju na nacionalnoj razini.

Iako je otvoren u vrijeme pandemije COVID-19, prema podacima kojima raspolažemo, u 2020. godini, prvoj godini pandemije, muzej je zabilježio 7.834 posjetitelja, u 2021. godini njihov broj je iznosio 15.924, dok nas je u 2022. godini posjetilo 44.014 posjetitelja.

U prošloj 2023. godini zabilježili smo oko 50.000 posjetitelja, što govori o velikom interesu građana i turista za naš muzej. Također, ovi podaci govore o uzlaznoj putanji velikog rasta broja posjetitelja u respektabilnim razmjerima.

Ima li u našem gradu mjesta za dodatni muzejski prostor posvećen Domovinskom ratu i eksponatima kao što je recimo oklopno vozilo »Straško« koje je izrađeno u Rijeci?

– Muzej posjeduje Zbirku vojne povijesti koja obuhvaća memorabilije iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, a koja je također uvrštena u stalni postav Palače šećera i čini njegov zamjetan i značajan dio.

Slažem se da se može još puno toga napraviti i u tom smislu sam već obavio neke konzultacije s kolegama, ravnateljicom Tamarom Mataija i Ivom Mileusnićem iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji će zajedno s Muzejom grada Rijeke sljedeće godine postaviti zajedničku izložbu o Tridesetoj obljetnici završetka Domovinskog rata (1995. – 2025.) i pritom će se koristiti njihova i naša muzejska zbirka iz Domovinskog rata, uključujući i vanjske suradnike, kako bismo kvaltetnije i sadržajnije mogli strukturirati adekvatnu izložbu s katalogom sljedeće godine.

Rad na toj izložbi bit će poticaj za razgovore o stalnom postavu zbirke iz Domovinskog rata o kojoj se mnogo puta već razgovaralo među muzealcima.

Raspisivanje novog natječaja

Za kojih godinu dana morat ćete raspisati natječaj za novog ravnatelja muzeja. Imate li u planu prijaviti se i što biste u tom kontekstu mogli najaviti kao glavni adut vašeg programa?

– Obzirom da je moj prethodnik, v.d. ravnatelja gospodin Vinko Ivić na pola mandata tražio sporazumni prekid radnog odnosa, Upravno vijeće Muzeja grada Rijeke je uputilo upit na višu instancu za stručno tumačenje kad bi trebao biti novi natječaj.

U skladu s odgovorom bit će raspisan natječaj. Moj će program, ako se budem javio, biti temeljen na činjenici da je Muzej grada Rijeke doista ustanova puna potencijala, gdje vrsni stručnjaci kustosi, kao i sve popratno osoblje izvrsno obavljaju svoj posao.

Kad uzmemo u obzir da je u samo nekoliko godina s prostora od 1.500 četvornih metara u Kockici, proširenjem na Palaču šećera i brod »Galeb«, radna površina ustanove narasla na više od 10 tisuća četvornih metara korisničkog prostora, ovaj nagli skok u veliko prostorno povećanje traži novu ravnotežu u organizaciji i pristupu rješavanja programskih aktivnosti, a u planu je i zapošljavanje dodatnog osoblja koje je prijeko potrebno za funkcioniranje ustanove koja se posljednjih godina jako proširila.

Muzej grada Rijeke nedvojbeno postaje jedna od najreprezentativnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj jer osim niza značajnih projekata i izložbi, također ima najjaču nakladničku djelatnost među svim muzejima u Republici Hrvatskoj.

To je znak dobre kulturne strategije jer izložbe koje je Muzej do sada postavio nisu bile samo klasične izložbe, već su bile zamišljene kao veliki višegodišnji istraživački projekti poput »Merike«, »Riječke luke«, »Adamićevog doba« i brojne druge, te su imale inozemna gostovanja i međunarodni odjek.

Na kraju želim reći kako vjerujem da je i ovih nekoliko kratkih crtica o prošlosti i sadašnjosti muzeja u najvažnijim segmentima ocrtalo obrise jedne značajne kulturne ustanove pred kojom tek stoje novi projekti i programi, ustanove koja se značajno proširila i ustrojava se prema zakonima struke u jednu respektabilnu muzejsku instituciju, mnogo većeg značenja od onog koje su zamislili osnivači u vrijeme kad je ustanovljena. Na ponos gradu i građanima Rijeke.