Hrvatski su muzeji u prošloj godini ostvarili porast posjećenosti od 27 posto u odnosu na 2022. unatoč tome što ih je gotovo petina, uslijed obnove ili realizacije novih stalnih postava, bila zatvorena, izvijestio je u utorak Muzejski dokumentacijski centar (MDC).

Prema rezultatima ankete koju je MDC proveo u 156 muzeja, u 2023. muzeji su imali 4.397.405 posjetitelja, svega 16 posto manje u odnosu na pretpandemijsku 2019. i njenih 5,2 milijuna.

Devetu godinu zaredom najposjećeniji je Arheološki muzej Istre s 558 tisuća posjetitelja, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište ostvarili porast od 9,6 posto, približivši se 2019. kada je muzej posjetilo samo 17 tisuća više posjetitelja. Osim Arene, za visoke brojke zaslužno je i 19 realiziranih izložbi.

Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s rekordnih 413 tisuća posjeta. “Za golem rast posjećenosti ove muzejske kuće čijih 9 od 10 posjetitelja čine stranci – 75 posto u odnosu na prošlu godinu, zaslužan je porast broja turističkih noćenja koji je u Dubrovačkoj županiji prema podacima eVisitora u 2023. narastao za 484 tisuće”, kažu iz MDC-a.

Na trećem mjestu su Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta, slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je s Dioklecijanovim podrumima imao 252 tisuće posjetitelja.

Stranih turista u muzejima 68 posto više

Prema pojedinačnim kategorijama najveći je porast zabilježen kod posjeta stranih turista, za 68 posto, na 1 milijun i 532 tisuće. Od toga gotovo dvije trećine otpada na Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita.

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima – za 31,5 posto, na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, te kod posjeta učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 posto više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta.

Najaktivniji u radu s mladima opet su bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece, a samo je Muzej krapinskih neandertalaca u protekloj godini održao 1400 stručnih obilazaka za učenike iz Hrvatske i Slovenije.

Slijede Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece te Mjesto Sjećanja vukovarska bolnica 1991. s 46 tisuća djece.

Po gradovima na prvom mjestu je Pula čiji su Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarili 752 tisuće posjeta.

“Tako je najveći istarski grad, kojemu je ne tako davno prijetila gospodarska stagnacija, pokazao kako se oživljavanjem bogatog nasljeđa Rimskog Carstva i korištenjem Austro-Ugarske fortifikacijske baštine može napraviti kvalitativan skok prema održivom turizmu”, ističe se.

Na drugom mjestu je Zagreb sa 712 tisuća posjeta, a na trećem Dubrovnik, sa 621 tisućom, čija je Umjetnička galerija ostvarila rekordnu posjećenost sa 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čiji su Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, dok je velik broj posjeta ostvarilo i Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., s 97 tisuća posjetitelja.

U Jasenovcu samo 1600 učenika

Spomen područje Jasenovac posjetilo je 17 tisuća posjetitelja (10.574 stranci), a samo 1600 učenika osnovnih i srednjih škola. U pretpandemijskoj 2019. ukupan broj njihovih posjetilaca bio je oko 12 tisuća, od toga hrvatskih učenika 670, a 2017. tek 82.

Prošle godine broj školskih grupa iz Hrvatske porastao je na 38, a uz njih učenici 11 škola iz inozemstva (Italija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Francuska, SAD, Nizozemska, Švedska).

MDC je proveo anketu među 156 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH , uz ustanove koje nisu registrirane, ali imaju postave, poput Kuće o batani, Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, Kuće Petra Preradovića ili Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica.

Po riječima Ivana Guberine iz MDC-a, za brojke koje nas polako približavaju 2019. djelomično je zaslužan porast stranih turista, kao i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava, primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa.

“Ako uzmemo u obzir da je polovica zagrebačkih muzeja zatvoreno zbog sanacije ili konstruktivne obnove nakon potresa, te da se još desetak muzeja diljem Hrvatske nalazi u raznim etapama energetske obnove ili izrade novih stalnih postava, porast posjećenosti od 27 posto zapravo je odličan rezultat”, zaključio je Guberina.