ZAGREB – Kao središnje mjesto razmjene ideja koje oblikuju našu svakodnevicu, 19. Venecijanski bijenale i ove će godine, između ostalih, okupiti i različite dionike arhitekture i urbanizma, a hrvatska će se delegacija, kako je predstavljeno u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, predstaviti projektom »Inteligencija grešaka«, koji se na inovativan način bavi greškama u prostornome oblikovanju, no ne u smislu njihova ispravljanja, već pogreškama kao izvoru novih mogućnosti, znanja te kolektivne transformacije.

Mjesto susreta

Čestitavši autorskome timu na radu i pomnoj pripremi cijeloga projekta, izaslanica ministrice kulture i medija i načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti, Irena Kregar Šegota, naglasila je važnost Venecijanskog bijenala kao jednoga od najvažnijih mjesta susreta suvremene umjetničke i arhitektonske misli, odnosno prostora u kojemu se otvaraju pitanja o našoj budućnosti, odgovornosti, znanju te zajedničkome djelovanju.

»Biti prisutan na bijenalu nije samo čast, to je i prilika da hrvatska kreativnost, znanje i inovativnost postanu dijelom globalne arhitektonske rasprave«, istaknula je Kregar Šegota dodavši da Ministarstvo kulture i medija ovome projektu posvećuje posebnu pažnju jer njime »ne samo da predstavljamo vrhunski autorski rad, već i internacionaliziramo, kontekstualiziramo i ojačavamo pozicije hrvatskih umjetnika, arhitekata, istraživača i svih onih koji oblikuju prostor u kojem živimo«. Također ocjenjuje i da će ovogodišnji hrvatski paviljon izazvati velik interes međunarodne javnosti, što će nedvojbeno pridonijeti i razvoju suvremene arhitektonske misli, i u nas, i izvan naših granica.

Potencijal grešaka

U projektu »Inteligencija grešaka«, govori predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina, »autori se suočavaju s izazovom grešaka zatečenih u prostoru izgrađenog okoliša, nastalih ili slučajno ili procesima upravljanja i planiranja, bilo da su ih napravili ljudi ili strojevi«.

– Analizom grešaka, razumijevanjem njihovih uzoraka, izvora i devijacija tijekom procesa nastanka autori namjeravaju naučiti i uočiti potencijale u njima samima, fleksibilno reagirati te razviti nove metode arhitektonskih intervencija s potencijalom pozitivnog preokreta zatečenog stanja. Projekt tako uzima greške, uobičajeno praćene negativnom konotacijom te ih sagledava kao potencijalne nove operativne resurse. Repozitorij grešaka time postaje moćan alat za učenje, inteligentno suočavanje s kriznim i kritičnim stanjem, promjenu obrazaca ponašanja i unapređenje institucijske i kolektivne inteligencije. Premda mu je ishodište sagledavanje izazova lokalnog konteksta, relevantnost ovoga projekta je globalna i univerzalna s ciljem pokušaja da se iznađu nova ili bolja rješenja za svijet koji je razapet krizama i duboko izvan ravnoteže, pojašnjava Roth Čerina.

Materijal za učenje

Projekt »Inteligencija grešaka«, s kojime se Hrvatska predstavlja na ovogodišnjem Bijenalu, umjetničko je i istraživačko promišljanje o greškama u prostornom oblikovanju i njihovim potencijalima. Umjesto da se greške u gradnji, planiranju, dizajnu te svakodnevnoj uporabi prostora promatra isključivo kao propuste koje valja ispraviti, ovaj ih projekt podcrtava kao izuzetno važan materijal za učenje, transformaciju te oblikovanje budućnosti.

Sam projekt »Inteligencija grešaka« nadovezuje se na tematski okvir Bijenala – »Intelligens. Natural. Artificial. Collective.«/»Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.«, i to idejom prema kojoj prepoznavanje, analiza i razumijevanje grešaka predstavlja jedan od temeljnih koraka u razvoju istinski inteligentnih sustava, osobito u uvjetima složenosti i nesavršenosti našega suvremenog svijeta. U tom kontekstu greške se ne isključuju, ne potiskuju, već se prihvaćaju kao prilike za kolektivnu refleksiju, učenje i stvaranje pristupa prema kojemu se iz njih može učiti.

Kako projekt opisuje Udruženje hrvatskih arhitekata, »hrvatski paviljon predstavlja iteraciju projekta ‘Inteligencija grešaka’, sastavljenu od tri ključna elementa, Institut grešaka, Repozitorij grešaka i Imaginariji. Institut grešaka predstavlja temeljni organizacijski Imaginarij – nomadsku, pop-up istraživačko-oblikovnu instituciju posvećenu proučavanju i osmišljavanju načina korištenja grešaka u kolektivno korisne svrhe. Institut grešaka upućuje otvoreni poziv istraživačima, arhitektima, dizajnerima, planerima, hakerima, stručnjacima za održavanje, znanstvenicima, inženjerima, feralnim »makerima«, ruralnim inovatorima, podzemnim stratezima i svim slobodnim pojedincima da doprinesu kolektivnom razumijevanju i praktičnom radu s greškama«.

Različiti imaginariji

U svojoj mobilnoj i nomadskoj formi, Institut će publici predstaviti Repozitorij grešaka i tri Imaginarija. Repozitorij, u svom vizualnom i fotografskom formatu, bit će izložen unutar unutarnje membrane Instituta, dok će Imaginariji biti raspoređeni u prostoru kao tri diskurzivna i osebujna objekta situirana u širi prikazani teritorij. Posjetitelji će se po ulasku u Institut upoznati s kontekstualnim polazištima Imaginarija, njihovim metodama, kao i svjetovima koje nastoje oblikovati.

Ovogodišnji Venecijanski bijenale – 19. međunarodna izložba arhitekture realizira se pod ravnanjem umjetničkog direktora Carla Rattija i pod krovnom temom »Intelligens. Natural. Artificial. Collective.«/»Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.«. Hrvatski paviljon u venecijanskim Arsenalima otvorit će se 9. svibnja u 13 sati, u okviru dana predotvaranja, koje je zakazano za 8. i 9. svibnja. Ovogodišnja povjerenica za Venecijanski bijenale je Ida Križaj Leko, a članovi autorskog tima su Ana Boljar, Jana Čulek, Marino Krstačić – Furić, Iva Peručić, Ana Tomić te Marko-Luka Zubčić.