HDP

Hrvatski pisci zgroženi Zakonom o jeziku: “Povucite ga iz procedure!”

Davor Mandić

Edi Matić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca / Foto arhiva NL

Edi Matić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca / Foto arhiva NL

Oštra reakcija na prijedlog iz Matice hrvatske



Ne prestaju reakcije na nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku, koji je predstavila radna grupa Matice hrvatske. Kontroverzni, i prema mnogima potpuno nepotrebni Zakon, iako bez represivne komponente, nudi sasvim dovoljno prostora za manipulacije na štetu govornika hrvatskog jezika, pa onda i samog hrvatskog jezika. U niz kritičara Zakona ovih dana uključilo se i Hrvatsko društvo pisaca.


U Društvu kažu da pored već postojećeg Instituta za hrvatski jezik i Odbora za normu hrvatskog standardnog jezika HAZU-a oni ne vide potrebu za osnivanjem novog Vijeća za hrvatski jezik, kakvo predlaže ovaj Zakon.


Kažu i da razumiju dugogodišnju težnju MH da pronađe adekvatni odgovor na srpski Zakon o jeziku, vodeći se idejom da je kopiranje bizarnog dokumenta bolje od nemanja bizarnog dokumenta, ali njima se, kao stvarateljima djela na bogatom hrvatskom jeziku, takvo konkuriranje čini besmislenim. Jer u suštini postavlja se pitanje: od čega ili od koga treba štititi jezik, kako je on to jezik?


Ne mijenja ništa




– Ako je ugrožen u svojoj praktičnoj upotrebi sve izraženijom polupismenošću, svrsishodnije bi bilo poraditi na opismenjavanju nacije i u tome smjeru uložiti trud, znanje i financijska sredstva.


Zakon u tome smislu ne mijenja baš ništa i bavi se stvarima koje nemaju nikakvo uporište u realnom trenutku hrvatskog jezika.


Ako se smatra da je ugrožen od sve većeg utjecaja engleskog jezika, osobito kod mladih generacija, »zaštita« se može provoditi na druge načine – kroz odgoj i obrazovanje, nastavne kurikulume, investiranje u jezične alate, naročito kroz poticanje čitanja koje se može poduprijeti i boljim modelom otkupa knjiga u knjižnicama, kao i osmišljenim projektima – kažu u HDP-u, ističući da se tim Zakonom pokušava ograničiti upotreba hrvatskog jezika koji je povijesno bio propulzivan i otvoren te propisati da sve javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, da nazivi ustanova, proizvoda, sportskih i kulturnih objekata i priredbi te mnogih drugih manifestacija moraju biti na hrvatskom jeziku.


To je po HDP-ovcima prilično sklizak teren, jer bi i nazivi poput Fitness centra postali neprikladni, dok se s druge strane svjedoči niskoj razini korištenja hrvatskog jezika vodećih hrvatskih političara i medija.


– Jedna od posljedica ovakvog Zakona bila bi da, ionako prisutna, diskriminatorska politika financiranja otkupa knjiga dobije potpuni legitimitet.


Time bi javne knjižnice izgubile svaku mogućnost nabavke knjiga srpskih, crnogorskih i bosanskohercegovačkih autora, jer nisu na hrvatskom jeziku – a koje je besmisleno prevoditi.


Čistke knjižnične građe smo u nedavnoj povijesti već imali, impulzivne i brutalne, a nove bi bile profinjeno zapakirane u pozivanje na odredbe Zakona.


Cijela priča o Zakonu ima izraženu politički desno-konzervativnu intonaciju, pri čemu bi skupina upravo tako orijentiranih ljudi propisivala kako govoriti i pisati te davala jezične savjete koji bi u konačnici bili samo štetni – kažu HDP-ovci, ističući da bi stalna kontrola i pritisak od strane zamišljenog Vijeća proizvodila te brzo dovela do autocenzure.


Nepotreban zakon


– Budući da Ustav već propisuje kako je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski standardni jezik (i latinično pismo), a standard je određen pravopisom, gramatikom i rječnikom, u HDP-u smatramo da je ovakav dodatni Zakon u biti nepotreban.


U njemu se pretenciozno proširuje decidirani stavak Ustava, a jedini učinak mu može biti stvaranje temelja za sve rigoroznije ograničavanje upotrebe jezika koji se razvijati može jedino kroz slobodnu upotrebu, trajnu javnu raspravu i poticanje književnoumjetničkog izražavanja.


Čini se kako je važno opetovano iskazivati moć ideologije, a za to se iskorištava pomoć onih koji namjeravaju preuzeti jezičnu vlast.


Izražavamo čvrsto protivljenje jezičnoj politici zasnovanoj na ideologiji podjela i ograničavanja, jer bi dovela do zatvaranja hrvatskog jezika prema drugim, potpuno razumljivim jezicima iz susjedstva, a time i prema društvima s kojima u velikoj mjeri dijelimo život – kažu u HDP-u, podcrtavajući konačno da zbog svega rečenog Upravni odbor HDP-a ulaže prigovor na stvaranje rečenog Zakona i traži da se prijedlog povuče iz procedure.