RIJEKA – Granice mojega jezika znače granice mojega svijeta, rekao bi Ludwig Wittgenstein upućujući između ostaloga na važnost i snagu jezika i njegove dosege, a okupljajući znanstvenike, nastavnike, prevoditelje i druge istraživače koji se bave različitim aspektima proučavanja jezika, pogled na postojeće granice jezika već pedesetak godina svojim djelovanjem proširuje i Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, čiji su riječki i zagrebački aktiv u suradnji s Centrom za jezična istraživanja riječkoga Filozofskoga fakulteta organizirali četvrti znanstveni skup LinguaDOC na temu »Metodologija znanstvenih istraživanja jezika«.

Progresivan centar

U posljednjih nekoliko godina riječki je aktiv HDPL-a sudjelovao u organizaciji pet skupova posvećenih metodologiji znanstvenih istraživanja – SCIMETH te nekoliko LinguaDOC skupova namijenjenih doktorandima – čime se istaknuo kao progresivan centar usmjeren na budućnost jezikoslovnih istraživanja, a nedavno održani skup nastavak je aktivnosti riječkog i zagrebačkog aktiva toga društva na čelu s doc. dr. sc. Mašom Plešković s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci te s dr. sc. Ivanom Filipović Petrović, višom znanstvenom suradnicom u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU-a.

Znanstveni skup LinguaDOC, govori Maša Plešković, »nastavlja se na tri prethodna i namijenjen je prije svega mladim istraživačima, studentima doktorskih studija«, a »ove godine tema je skupa metodologija znanstvenih istraživanja, pa su predviđena pozvana predavanja kao i izlaganja doktoranada posvećena metodama i mjernim instrumentima pomoću kojih znanstvenici empirijski istražuju jezik«.

Foto Sergej Drechsler

– Među ovogodišnjim doktorandima ima povjesničara jezika, dijalektologa, studenata opće lingvistike, nastavnika stranih jezika, kao i nastavnika hrvatskoga jezika. Filozofski fakultet u Rijeci kao domaćin na ovaj način pokazuje otvorenost za suradnju s mladim istraživačima i pruža im potporu u njihovu bavljenju primijenjenom lingvistikom. Želimo pomoći budućim mladim znanstvenicima u promišljanju i provođenju istraživanja i dati im priliku da steknu iskustva u predstavljanju svojega znanstvenoistraživačkoga rada stručnoj javnosti. Na skupu osim doktoranada iz Osijeka, Zadra, Splita, Zagreba i Rijeke sudjeluju i gosti iz Slovenije, pa možemo reći da je od ove godine skup LinguaDOC dobio i međunarodni karakter, ističe Plešković.

Interdisciplinarna narav

Prema riječima dr. sc. Ivane Filipović Petrović, teme posljednjih znanstvenih skupova HDPL-a bile su »jezik i migracije, jezik u digitalnom okruženju, višejezičnost, standardni jezici i nestandardni idiomi, jezik javne komunikacije, jezik i identiteti i slično«, što ukazuje na interdisciplinarnu narav skupova, kao i na širinu područja primijenjene lingvistike.

– Primijenjena je lingvistika vrlo široko područje. Jezik je, naime, svuda oko nas i ljudsko je distinktivno obilježje. U tom smislu bavljenje primijenjenom lingvistikom zadire u gotovo sva područja ljudske djelatnosti. Ona proučava, možemo reći, sve jezike svijeta i bavi se najraznorodnijim aspektima uporabe jezika: od ovladavanja materinskim jezikom, do poučavanja i učenja stranih jezika, statusom manjinskih jezika, jezičnim politikama, jezikom u politici, medijima, književnosti, dječjim jezikom, prevođenjem, proučavanjem poteškoća u govoru, leksikografijom, stilistikom, jezikom umjetne inteligencije i drugim, pojašnjava Filipović Petrović.

Metodološki aspekti

Da je sam skup »posvećen metodološkim aspektima istraživanja jezika i da je usmjeren prvenstveno na doktorande, kojima se želi omogućiti uvid u suvremene trendove u lingvistici i potaknuti ih na kritičko promišljanje i interdisciplinarni pristup«, naglasio je i doc. dr. sc. Benedikt Perak, voditelj Centra za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te je dodao da skup zahvaća i temu aktualne umjetne inteligencije.

– Umjetna inteligencija, posebno razvoj velikih jezičnih modela, danas prednjači u lingvističkim istraživanjima i komunikacijskim tehnologijama. Na ovom skupu predstavit ćemo različite aspekte primjene umjetne inteligencije u lingvistici, od analize jezika do kreiranja novih metoda istraživanja. Neke od tema uključuju metodološke granice primjene obrade prirodnog jezika (NLP) u društvenim znanostima, prepoznavanje frazeološke sinonimije pomoću modela poput ChatGPT-a te ulogu umjetne inteligencije u formuliranju istraživačkih pitanja i hipoteza u lingvistici. Skup završava okruglim stolom posvećenim raspravi o ulozi umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima jezika, gdje će sudionici moći diskutirati o potencijalima, ali i izazovima koje AI donosi u ovom području, kaže Perak.

Različiti izlagači

Znanstveni skup započeo je pozvanim predavanjem prof. dr. sc. Mateusza-Milana Stanojevića s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o međuodnosu istraživačkih pitanja i načina prikupljanja podataka u lingvistici, potom je o kvalitativnim pristupima istraživanju i kvalitativnoj analizi podataka u svome pozvanom izlaganju govorila Ivana Miočić, asistentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nakon čega su uslijedila i izlaganja doktorskih studenata koji su predstavili svoja istraživanja te sudjelovali u raspravi o izazovima istraživačkoga procesa, razmijenjujući tako iskustva s kolegama i povezujući se s drugim mladim istraživačima i stručnjacima iz područja primijenjene lingvistike.

S obzirom na to da tehnološka dostignuća oblikuju novu i drukčiju stvarnost, zahvaćajući i sam jezik te i metodologiju njihova istraživanja, skup LinguaDOC zatvorio je okrugli stol posvećen aktualnoj temi – uporabi umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima jezika.