ZAGREB – Sandra Lončarić, Ksenija Marinković, Ana-Marija Bokor Vrdoljak, Goran Grgić, Igor Kovač, Goran Navojec, Zrinka Cvitešić, Jelena Perčin, Dušan Bućan, Živko Anočić, Goran Bogdan… Dalo bi se navesti još, no i ovaj impresivan niz hrvatskih glumaca i glumica garantira sjajan film i još bolju televizijsku seriju, koju ni neki posve netalentiran redatelj ne bi znao upropastiti, samo da su se okupili novih uloga radi. Nažalost, nije ovu sjajnu ekipu okupio novi projekt, već nužda. Okupila ih je, pojednostavljeno rečeno, činjenica da im njihov rad ne plaćaju oni koji na njemu zarađuju. I ako se tko sad pita »što to glumci hoće«, uvjeren da je glumački posao u nas obasjan holivudskim nekim zvjezdicama, evo odgovora.

– Na pitanje što to glumci u ovom trenutku hoće, odgovorila bih vam da su glumci u ovom trenutku fokusirani na realizaciju prava na naknadu za korištenje snimljene izvedbe u reemitiranju, veli nam Sandra Lončarić.

Diskriminatorna praksa

Ugledni hrvatski glumci oglasili su se javno prije koji dan na Zagreb Actors’ Summitu, sastanku kolektivnih svjetskih i europskih organizacija koje štite audiovizualna prava glumaca, premda njihova bitka traje već koju godinu, a njihova prava postoje valjda pa odvajkada. Tada su upoznali javnost s diskriminatornom praksom po kojoj jedino glumci nemaju pravo na naknadu za reemitiranje filmova i serija u kojima glume, dok svi drugi autori i izvođači to imaju, počevši od redatelja, scenarista, skladatelja, glazbenih izvođača…

– Jedno od osnovnih načela autorskog prava je da se plaća naknada za svako korištenje autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača. To načelo se u praksi primjenjuje za autore glazbenike, za autore audiovizualnih djela, glazbenike izvođače i sve druge, ali se ne primjenjuje za audiovizualne izvođače, odnosno glumce – kazala je tad, a veli i sad, glumica i predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava AVIP, Ana-Marija Bokor Vrdoljak.

Godine 2019. su se hrvatski glumci organizirali i osnovali AVIP. Godine 2022. AVIP je dobio odobrenje od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za kolektivno ostvarivanje prava glumaca. Od tada AVIP nastoji dogovoriti i ugovoriti naknadu za korištenje snimljene audiovizualne – glumačke izvedbe u reemitiranju s velikim operaterima, Hrvatski Telekom, A1 i Telemach. Premda se, naime, pitanje naknada glumcima odnosi i za reprize na televizijama i streaming platformama, trenutačni fokus AVIP-a je na teleoperaterima jer, kako kažu u AVIP-u, oni spadaju u reemitere koji ne sudjeluju u stvaranju sadržaja, već ga samo preuzimaju. Fokus je na njima i zato jer veliki teleoperateri naknadu odobravaju glumcima u zemljama u okruženju, ali ne i u Hrvatskoj. Praksa plaćanja za pravo reemitiranja za umjetnike izvođače primjenjuje se u Europi od 1991. godine, a u hrvatskom zakonodavstvu je od 2003. godine, ali u praksi nije provedena do danas. Ta se praksa primjenjuje u Sloveniji i Srbiji, na Kosovu, u Danskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Portugalu…

Cjenik naknada

– Teleoperateri u svojim paketima pružaju publici različit sadržaj u koji su uključena audiovizualna autorska djela, glazbena autorska djela, ali i umjetničke izvedbe djela, glumačke izvedbe i glazbene izvedbe. Zakonom o autorskom i srodnim pravima propisano je da se za svako korištenje autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača plaća naknada. Načelo plaćanja naknade u praksi je i ostvareno za autore glazbe, autore audiovizualnih djela, glazbene umjetnike izvođače, ali ne i za audiovizualne umjetnike izvođače, za glumce čije se snimljene izvedbe koriste bez odobrenja i bez plaćanja naknade pa su na taj način glumci diskriminirani u odnosu na sve ostale umjetnike, pojašnjavaju nam iz AVIP-a.

Donio je AVIP i Cjenik naknada za korištenje snimljene izvedbe u reemitiranju na temelju kojeg je s operaterima obavio opsežnu pisanu korespondenciju i tri pregovaračka sastanka.

– Međutim, iako su operateri inicirali pregovore, pristupili su im s omalovažavanjem značaja i vrijednosti korištenja audiovizualne, odnosno glumačke umjetničke izvedbe. Također, problematizirali su ovlaštenje AVIP-a u ostvarivanju prava glumaca, kaže Bokor Vrdoljak.

U AVIP-u su stoga poduzeli opsežne zakonom propisane korake u postupku utvrđivanja visine naknade za glumce pred Vijećem stručnjaka na području autorskog prava.

– Vijeće stručnjaka utvrdilo je da je AVIP ovlašten zastupati sve domaće i strane glumce pred operaterima jer za to ima odobrenje nadležnog državnog tijela, da je Cjenik kojim je AVIP predložio glumačke naknade za reemitiranje i izravni protok usklađen sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, da operateri koriste glumačku izvedbu bez odobrenja AVIP-a kao zastupnika glumaca i bez ugovorene naknade, da je predmet zaštite – reemitiranje fiksirane glumačke izvedbe – nužno za djelatnost telekomunikacijskih operatera, pa se time naknada plaća u postotku od primitka, da operateri moraju s AVIP-om u dobroj vjeri u pregovorima utvrditi visinu naknade za glumce s obzirom na korištenje, odnosno konzumaciju glumačkih prava u kanalima operatera i da su operateri dužni AVIP-u dostaviti relevantne podatke za izračun naknade.

Socijalni status glumaca

Unatoč svim do sada poduzetim koracima veliki operateri i dalje samo deklarativno pokazuju volju da u dobroj vjeri s AVIP-om utvrde naknadu za glumce, no u stvarnosti onemogućuju svaki pokušaj dogovora utvrđivanja naknade za glumce te i dalje odbijaju primijeniti istu metodologiju obračuna naknada koja postoji u praksi za autore glazbe, autore filmova i televizijskih serija i glazbene izvođače, pjevače, violiniste…, ističe Bokor Vrdoljak. Glumci ne dvoje kako se radi o diskriminaciji njih kao umjetnika u odnosu na sve ostale umjetnike koji su autori i izvođači. Ili, kako to nekidan slikovito reče Ksenija Marinković: »U bilo kojoj seriji da zapjevaš, na primjer u »Ko te šiša«, ili »Odmori se zaslužio si«, ili nekoj drugoj, to ti se plati. Mi glumci koji pjevamo u špici za to uvijek dobijemo naknadu redovito bez ikakvog pitanja. Oni to čak sami rješavaju, mi se ne moramo niti prijavljivati. A za glumačku izvedbu ne dobijemo nikada ništa. Kako je to moguće?«

Svi glumci redom posebice ukazuju na nešto što se u nas uredno zaboravlja, na težak socijalni status pojedinih kolega i kolegica.

– Dužni smo se izboriti i zbog njih, ljudi ostaju bez novaca, odlaze u mirovinu, a njihova lica se vrte na televiziji i stječe se dojam da ti ljudi rade, zarađuju ogromne novce, poručuje Igor Kovač.

Hrvatski glumci odlučili su se izboriti za pravo koje im, ne sumnjaju, pripada. Pritom su se, sve se čini, suočili s hrvatskom svakodnevicom, s činjenicom da u ovoj zemlji lakih pregovora nema ni kad se sve čini kristalno jasno, tim više ako je nečija zarada u pitanju. Pa će tako iz službe za odnose s javnošću jednog od velikih operatera za HRT tek šturo izjaviti kako su u tijeku razgovori za kojih se zajednički utvrđuje način primjene cjenika za naknadu glumcima.

– Serije i filmovi se gledaju zbog glumaca koje gledatelji vole, upravo glumci »nose« film. Njihova lica, pojava, osobnost, talent, privlače gledatelje da gledaju filmove i televizijske serije. Kako je moguće da su glumci diskriminirani u odnosu na ostale umjetnike kojima se naknada za reemitiranje plaća? Zašto su ti pregovori tako komplicirani i teški?, pita se s pravom Sandra Lončarić.

Kako doznajemo, ovim povodom održan je i sastanak u Ministarstvu kulture i medija, ali detalji još nisu poznati.

AVIP

Godina je 2019. kada su se hrvatski glumci organizirali i osnovali AVIP. Godine 2022. AVIP je dobio odobrenje od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za kolektivno ostvarivanje prava glumaca. Od tada AVIP nastoji dogovoriti i ugovoriti naknadu za korištenje snimljene audiovizualne – glumačke izvedbe u reemitiranju s velikim operaterima