LJUBLJANA – Kultura nije trošak, kultura je investicija koja mijenja filozofiju grada, onu koju smo osmislili prije 15 godina. Ovo je za mene poseban dan i potvrda naših nastojanja da kvaliteta života naših građana uvijek bude na prvom mjestu. Upravo stoga iz proračuna grada za kulturu izdvajamo 11, a za predškolske i školske potrebe još 33 posto.

Istinski želim da Ljubljana, odnosno Cukrarna postanu središte izlaganja radova, kako svjetski poznatih, tako i lokalnih umjetnika najnovijih naraštaja. Istaknuo je to prigodom svečanog otvaranja Cukrarne gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković.

Nakon tri godine sveobuhvatnih radova obnove i restauracije, sinoć je u Ljubljani svečano otvorena Galerija Cukrarna, nekadašnja tvornica šećera, jedan od najvažnijih spomenika ljubljanske, ali i općenito slovenske industrijske baštine.

Novi impuls

Cijelo područje Cukrarne prostire se na više od 5.500 četvornih metara, preko 2.000 četvornih metara izložbenog prostora koristit će se za domaće i međunarodne izložbene projekte i druge događaje iz područja kulture, umjetnosti i obrazovanja, a riječ je o vrijednoj akviziciji za slovensku metropolu, ali i slovenski i međunarodni umjetnički prostor.

Prilikom projektiranja obnove Tvornice šećera arhitekti su u potpunosti sačuvali stare zidove od opeke, debele metar, a ponegdje i više. U samoj zgradi izgrađena je nova betonska zgrada koja je djelomično ugrađena u krov i nove betonske zidove uz pomoć čelične konstrukcije. Riječ je o istom konceptu obnove koje je u Rijeci, Art kvartu »Benčić« imala takozvana Ciglena kuća u kojoj danas stanuje Dječja kuća, te kako se obnavlja T-objekt, odnosno novi dom riječke Gradske knjižnice. Ne samo da će zgrada nekada moćne tvornice dobiti novi život, već i prostor u blizini obližnjeg dijela Poljanskog nasipa koji će postati pješačka zona i produžetak gradskog šetališta do samog središta grada.

Riječ je o najvećem kulturnom projektu u Sloveniji, naglašavaju u Gradu Ljubljani. Projekt je vrijedan više od 23 milijuna eura, od čega više od polovine su osigurali Europski fond za regionalni razvoj i Republika Slovenija u okviru mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja, čija je svrha ukloniti degradaciju urbanog prostora i njegovu revitalizaciju, a ostatak je pokrio Grad Ljubljana iz općinskog proračuna.
Industrijska zgrada s dvjestogodišnjom poviješću na Poljanskom nasipu rijeke Ljubljanice desetljećima je bila prepuštena zubu vremena i propadanju prije nego što je njezina obnova započela 10. listopada 2018. Sinoć je pak doživjela drugo rođenje u potpuno drugačijoj ulozi – zadržala je izgled, ali je dobila novu dušu i impuls. Nekadašnja tvornica šećera, jedna od najmonumentalnijih industrijskih zgrada u Ljubljani, radila je kao rafinerija od 1828. do razornog požara 1858. godine, a zatim je imala nekoliko različitih namjena: od vojarne, raznih tvornica i obrta do stanovanja najsiromašnijih.

Čudesnost sjećanja

– To je mjesto gdje su se okupljali i moderni književnici pa možemo reći da je umjetnost zapisana u njezinim temeljima. Cukrarna je preživjela dva požara, potres i mnoge promjene, a nakon godina opsežne obnove od listopada 2018. do rujna 2021. pod pokroviteljstvom Grada Ljubljane, započinje novu misiju i ulazi u vrijeme pisanja novih priča.

Želimo da ovo mjesto, veliko, bijelo i jednostavno, bude mjesto dijaloga i uključivosti, kažu ravnatelj Muzeja i galerija grada Ljubljane Blaž Peršin i umjetnička voditeljica Cukrarne Alenka Gregorič.
Izložba kojom je sinoć obnovljena Cukrarna otvorila vrata, »Čudesnost sjećanja« obuhvaća naraciju o prijelazu iz prošlosti u sadašnjost i budućnost, dok izloženi radovi s petnaest različitih pristupa i pogleda umjetnika stvaraju različite priče koje evociraju sjećanja upisana u kuću Cukrarne. Na izložbi su sudjelovali Rosa Barba, Sophie Calle, Janet Cardiff, Jimmie Durham, Vadim Fiškin, Teresa Margolles, Ernesto Neto, Adrian Paci, Lia Perjovschi, Marjetica Potrč, Tobias Putrih, Miha Štrukelj, Aleksandra Vajd & Anetta Mona Chisa, Samson Young.