Muzejski dokumentacijski centar nedavno je objavio dobre vijesti – u 2024. godini brojni hrvatski muzeji oborili su rekorde posjećenosti. Podaci govore da ih je u prošloj godini obišlo 4.757.790 posjetitelja, što je porast od 8 posto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su tri naša tradicionalno najposjećenija muzeja zabilježila rekordne brojke posjećenosti. Kako je navedeno u izvješću Ivana Guberine, u anketi koju je Muzejski dokumentacijski centar proveo početkom godine, od 171 muzeja upisanog u Upisnik javnih i privatnih muzeja dobiveni su podaci od 158 muzeja, što predstavlja odaziv od 92 posto. Najposjećeniji muzej već desetu godinu je Arheološki muzej Istre koji je protekle godine posjetila 641 tisuća posjetitelja. Ovaj muzej, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i Malo rimsko kazalište, ostvario je porast posjećenosti od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, a samo manifestacijama Pulsko kulturno ljeto i Advent u Areni privukli su više od 100 tisuća posjetitelja.

Na drugom mjestu nalaze se Dubrovački muzeji koje je prošle godine posjetilo 517 tisuća posjetitelja, što predstavlja porast od 25 posto u odnosu na 2023. godinu. S obzirom na to da 9 od 10 posjetitelja ovog muzeja čine stranci, za značajan porast posjećenosti uvelike je zaslužan porast broja turističkih noćenja u Dubrovačkoj županiji koji je u 2024. narastao za 514 tisuća. Na treće mjesto popeo se Tehnički muzej »Nikola Tesla« iz Zagreba s 377 tisuća posjeta, slijedi Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 288 tisuća posjetitelja, dok su na petom mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 283 tisuće posjeta.

Gledano po gradovima, posjetitelji su najviše posjećivali muzeje u Zagrebu koji s 912 tisuća posjeta bilježi porast od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za pomak na prvo mjesto najviše su zaslužni Tehnički muzej »Nikola Tesla«, koji je zabilježio 117 tisuća posjeta više nego 2023., te Galerija Klovićevi dvori s povećanjem od 40 tisuća, ponajviše zahvaljujući velikoj retrospektivi Ivana Meštrovića koju je tijekom prošle godine razgledalo 80 tisuća posjetitelja. U kontekstu pozitivnih trendova u Zagrebu svakako treba spomenuti i potpuno obnovljeni i prošireni Hrvatski prirodoslovni muzej. Na drugom mjestu s 842 tisuće posjeta je Pula koja bilježi porast od 12 posto, dok se na trećem mjestu s 817 tisuća nalazi Dubrovnik koji također bilježi znatan porast od 32 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatske muzeje posjetila su 1.771.964 turista, od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja koji se nalaze u našim najposjećenijim turističkim odredištima – Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita.

Uz ove pozitivne trendove, ono što brine je tendencija pada u kategorijama posjetitelja predškolske i školske dobi – 14 posto manje mladih ušlo je u muzeje nego prethodne godine, čak 18 posto manje nego referentne 2019., što otvara pitanje koliko su muzeji iskoristili svoje potencijale u integriranju baštine u odgojne i obrazovne procese, odnosno svoje teme i sadržaje prilagodili interesima nadolazećih generacija. Najaktivniji u radu s mlađom publikom ponovo su Muzeji Hrvatskog zagorja u čijim je programima sudjelovalo 73 tisuće djece, većinom u sklopu terenske nastave osnovnih i srednjih škola. Dugogodišnje impresivne brojke ove muzejske kuće rezultat su promišljenih edukativnih programa koje provode muzejski pedagozi, a tijekom protekle godine održano je 1.735 stručnih vodstava. Slijede Tehnički muzej »Nikola Tesla« i Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 43 tisuće najmlađih korisnika.

Od privatnih muzeja najposjećeniji je dubrovački Muzej crvene povijesti. Ovaj kreativan muzej, koji istražuje i valorizira razdoblje socijalizma u Hrvatskoj, protekle je godine posjetila 21 tisuća posjetitelja, slijedi pelješki Muzej vinogradarstva i vinarstva sa 16 tisuća posjetitelja, dok se na trećem mjestu nalazi bjelovarska Galerija »Barutana 1991.« koja je zajedno sa svojom zbirkom operativne tehnike iz Domovinskog rata privukla 15 tisuća posjetitelja. U izvješću Muzejskog dokumentacijskog centra među najposjećenijima nema riječkih muzeja, što je činjenica nad kojom bi se valjalo zapitati.