Temišvar je grad predivne arhitekture, Foto: Voljen Grbac
Temišvar je grad koji bi svojom multietničnošću, multikonfesionalnošću, mirnim i beskonfliktnim suživotom svojih žitelja mogao poslužiti kao uzor današnjoj, sve razjedinjenijoj Europi, kaže Grbac
povezane vijesti
Riječki operni pjevač Voljen Grbac, ovogodišnji pobjednik MIK-a, uz Josu Butorca i klapu Tić s pjesmom »Suza s Kvarnera«, uz pjevanje gaji veliku strast prema fotografiji, gastronomiji i putovanjima. Potonje su ga nedavno odvele u, zbog Drakule, »ozloglašenu« Rumunjsku, točnije u Temišvar, Europsku prijestolnicu kulture 2023.
Ne može bez Drakule
Svoju priču o zemlji s posebnom karizmom započeo je dobro znanim književnim i filmskim likom.
– Drakula je nesumnjivo najveći rumunjski brend. Sviđalo se to Rumunjima ili ne. Austrija, na primjer, je tu puno bolje prošla. Oni imaju Mozarta. Turisti u čarobnu Transilvaniju hrle osjetiti dašak prošlosti i troše milijune zbog mitskog holivudskog krvopije, istaknuo je Grbac te potom nastavio:
– Rumunjska, najveća država istočne Europe, dvanaesta europska država po veličini, tek nešto manja od Velike Britanije, čudesna je zemlja. Od transilvanijskih dvoraca, poput dvorca Bran, gore već spomenutog monstruma, preko planinskih cesta (cestu Transfagarasan proglašavaju često jednom od najljepših na svijetu), gradova predivne (uglavnom barokne i secesijske) arhitekture pa do pješčanih plaža na Crnom moru i veličanstvene delte Dunava.
A tu su i najviša drvena crkva na svijetu, zgrada rumunjskog Parlamenta koja je druga najveća zgrada na svijetu (iza Pentagona), slavna gimnastičarka Nadia Comaneci, koja slovi kao treći najveći rumunjski brend (prva dva su već spomenuti zlotvori), najveća zastava na svijetu, teška 5 tona, i, »last but not least«, najduža, 53 kilometara duga kobasica na svijetu.
Temišvar, treći po veličini grad u Rumunjskoj (310.000 stanovnika), koji od milja nazivaju Mali Beč, Europska prijestolnica kulture 2023., najveći je grad pretežno ravničarske pokrajine Banat koja se nastavlja na istoimenu pokrajinu u Vojvodini. Teško da se za prijestolnicu kulture mogao izabrati bolji grad.
Jedna anegdota najbolje opisuje o kakvom se gradu radi: za Uskrs u katoličkoj crkvi sjede Rumunj, Nijemac i Srbin i slušaju svećenika koji drži misu na mađarskom! Zapravo, to je grad koji bi svojom multietničnošću, multikonfesionalnošću, mirnim i beskonfliktnim suživotom svojih žitelja mogao poslužiti kao uzor današnjoj, sve razjedinjenijoj Europi. Tri su nacionalna kazališta, rumunjsko, mađarsko i njemačko.
Usporediti nam ga je, dakle, moguće i s našom Rijekom koja je i sama, nažalost, u zla vremena obilježena pandemijom bila EPK. Poveznica s Rijekom ima nekoliko, a jedna od najzanimljivijih jest da je i njihovo impozantno kazalište projektirao, a tko bi drugi nego poznati nam dvojac Fellner i Helmer! Posebno nam je naglasio jednu posebnost, a to je da je Nijemac gradonačelnik Temišvara.
Povijest i arhitektura
– Dominic Fritz, Nijemac koji se pred desetak godina iz Schwartzwalda u Njemačkoj preselio u Temišvar jer se, kako sam kaže, zaljubio u taj grad, danas je, zamislite, njegov gradonačelnik! Suvereno je pobijedio na izborima 2020. i do danas zadržao njemačko državljanstvo! Takvih primjera u Europi gotovo da i nema.
Pa ipak, Temišvar, grad dobrih, mirnih, tolerantnih i radišnih ljudi, ravničarskog mentaliteta, prvi je u prosincu 1989. pružio otpor jednom od najgorih komunističkih diktatora.
Ustanak koji je napokon svrgnuo zloglasnog Čaušeskua, počeo je baš u tom gradu! Nažalost, legendarna Božićna revolucija plaćena je krvlju građana Temišvara, više od tisuću ih je poginulo, istaknuo je Voljen Grbac, koji je svoje putovanje u Temišvar zabilježio i fotoobjektivom.
Po pitanju arhitektonskih dragulja naveo nam je najljepše.
– Prva javna rasvjeta u Europi zasvijetlila je baš u tom gradu, tu je izgrađen i prvi gradski vodovod u Rumunjskoj. Neke je zgrade u tom gradu projektirao slavni Eiffel. Kad smo već kod arhitekture, nadimak Mali Beč Temišvar je itekako zaslužio zbog predivnih, većinom restauriranih, secesijskih fasada u staroj gradskoj jezgri, istaknuo je poznati pjevač govoreći o povijesnim znamenitostima i dodao:
– Gotovo cijeli centar grada pješačka je zona kroz koju tek ponekad progmiže pokoji tramvaj. Transverzala je to između dvaju najvećih trgova, Trga pobjede i Trga jedinstva, šetajući kojom prolazite i kroz znamenitu ulicu kišobrana, vjerojatno najfotografiraniju turističku atrakciju Temišvara. Točno u sredini između dvaju najvećih gradskih trgova nalazi se treći, Trg slobode, na kojem se za potrebe glazbenih festivala montira ogromna pozornica.
Glazbeni programi prijestolnice kulture, prepuni svjetskih zvijezda svih glazbenih žanrova, odvijaju se ovdje pred uvijek prepunim gledalištem. Traži se stolica više! Na drugoj strani, iza katedrale i prekrasnog parka (Temišvar je grad parkova i zelenila), lijeno teče Bega – rijeka koja se u Vojvodini zove Begej.
Bega je jedna od onih rijeka za koju se, poput našeg Bosuta, zbog malog horizontalnog pada, ponekad od samo nekoliko metara po kilometru, zna u šali reći da teče uzvodno.
Na drugoj obali nalazi se West University of Timisoara, jedna od najuglednijih visokoškolskih ustanova u Rumunjskoj, s 11 fakulteta i više od 16.000 studenata iz cijelog svijeta. I oni su, čitavim nizom programa i uglednih gostiju i predavača, aktivno uključeni u program Europske prijestolnice kulture.
Kad se po Temišvaru ne šećete, na raspolaganju vam je odlično organiziran gradski prijevoz, kao uostalom u cijeloj Rumunjskoj. Zanimljivo je da taksi-prijevoz niskim cijenama itekako konkurira onom javnom.
I cijene hrane u odličnim restoranima (nama je najbolji dojam, kako tradicionalnom hranom tako i izborom sjajnih rumunjskih vina, ostavio Leul de Aur, u Bastionu) daleko su ispod europskog prosjeka. Posebno su nas oduševile njihove sarme, vjerojatno najbolje koje smo ikada probali, a jeli smo ih u nekoliko restorana! Neizostavni su bili i posjeti tamošnjim koncertima.
Neka zasja tvoje svjetlo
»Neka zasja tvoje svjetlo« slogan je temišvarskog EPK-a. Pod tim velikim kišobranom kreativnosti nađe se mjesta za svakoga, od simpatičnih amatera u ljetnoj školi jazza pa do velikana poput Paca de Lucije, Zaz, Misije ili proganjanog nobelovca Orhana Pamuka. Prosječno se odvija 30-ak programa tjedno.
– Ambiciozni su nam se organizatori, umorni, ali ispunjeni ponosom što se njihov grad doslovno kupa u umjetnosti i ljepoti, pohvalili da se planovi ispunjavaju gotovo stopostotnom preciznošću. Prenosimo vam, dragi čitatelji, od sveg srca, njihov poziv da u drugoj polovici godine svakako posjetite ovaj čudesni festival svih festivala.
Nama se posrećilo da smo između ostalih događanja nekoliko večeri na prepunom Trgu Libertatii uživali u izvedbama najvećih svjetskih zvijezda jazza! A vi koji ste se već odlučili posjetiti Temišvar ove jeseni, također ćete uživati u brojnim izuzetnim događanjima.
Nabrojat ćemo samo neke od najznačajnijih tijekom rujna i listopada: Festival svjetla, Plavo-zeleni Temišvar, festival interakcije stanovnika i okoliša, Sabotage festival elektroničke glazbe i novih medija, West of East/East of West, festival književnosti, Simultan, festival interdisciplinarne umjetnosti, PLAI, glazbeni festival svjetskih zvijezda, Festival mađarske kulture, izložba s više od stotinu radova velikog kipara Brancusija, Planet Dance i drugo, istaknuo je Grbac, pritom nam otkrivši još jednu zanimljivost.
– Grad koji je nazvan po rijeci Timiš koja više ne teče kroz njega, grad u blizini kojega je rođen slavni Tarzan, Johnny Weissmüller, grad trgova, parkova i umjetnosti, čeka vas otvorena srca. A mi kojima malo za sriću triba ponovo ćemo do Rumunjske, između ostalog i da provjerimo je li možda još štogod ostalo od one rekordne Guinessove 53 kilometarske kobasice.