Irena Kregar Šegota / Foto: V. KARUZA
Izvješće nije prihvaćeno s 2 glasa za i 2 suzdržana. Irena Kregar Šegota rekla je da su objašnjenje nastojali dati u dostavljenom materijalu, a na pitanja će detaljnije odgovoriti u pisanom obliku
povezane vijesti
RIJEKA – Na 40. sjednici Odbora za kulturu riječkog Gradskog vijeća direktorica TD Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota izložila je izvješće o poslovanju tvrtke Rijeka 2020 za 2019. godinu, odnosno ukratko predstavila materijale za 32. sjednicu Gradskog vijeća sazvanu za četvrtak i petak. Između ostalog, podsjetila je na petstotinjak održanih događanja u 2019. godini te dala informacije o financijskom poslovanju. U 2019. godini Rijeka 2020 imala je 66 radnika, od čega su 22 osobe zaposlene te godine. Prema financijskom izvješću, društvo je imalo ukupne prihode od oko 29.36 milijuna kuna, a ukupne rashode od oko 29.23 milijuna kuna. Dobit je odlukom Nadzornog odbora pripisana društvu.
Ukupno financiranje projekta EPK, trgovačkog društva te svega što je išlo organizacijama putem tripartitnih ugovora između Rijeke 2020, Grada Rijeke i treće strane, kao i sredstva koja su izravno dobivale ustanove u kulturi koje su također provodile svoj program, iznosi gotovo 46,5 milijuna kuna za 2019. godinu, prema riječima Kregar Šegota. Iz proračuna Grada Rijeke došlo je 44 posto sredstava, proračuna Vlade RH 47 posto, proračuna PGŽ-a 5 posto i ostalih izvora 4 posto.
Pitanje ugovora za otvaranje EPK-a
Predsjednik Odbora za kulturu Zvonimir Peranić postavio je pitanje ugovora o idejnom konceptu otvaranja EPK-a, koji su potpisali Marin Blažević i Emina Višnić. Prema njegovim riječima, u konceptu postoje dijelovi koje na otvaranju nismo vidjeli, poput holografskog broda »Galeb« ili dronova iznad riječke luke. To jest, postoji nesrazmjer između djela koje je predano i onoga što smo vidjeli na otvaranju, a djelo je plaćeno u punoj cijeni. Peranić je također naveo da se identični dijelovi radova Alana Vukelića i Renate Carole Gatice o otvaranju EPK-a, koji su smatrani umjetničkim djelima, nalaze u intelektualnom autorskom djelu Marina Blaževića o otvaranju EPK-a.
Odnosno, pita kako se od dvaju umjetničkih djela može napraviti neumjetničko djelo, i ako su u tom konceptu identični tekstovi, što je onda autorsko u tome? Naglasio je da ne implicira da se radi o kršenju zakonskih regulativa, nego postavlja pitanje iz perspektive poreznih obveznika koji su to sve platili. Irena Kregar Šegota rekla je da su objašnjenje nastojali dati u dostavljenom materijalu te da im je cilj da svaka poduzeta radnja bude legalna i obavljena kako treba. Na Peranićeva pitanja detaljnije će odgovoriti u pisanom obliku.
Koncesioniranje u Palači šećera
Odbor za kulturu zatim je glasao o prihvaćanju izvješća o poslovanju tvrtke Rijeka 2020 za 2019. godinu te izvješće nije prihvaćeno s 2 glasa za i 2 suzdržana. U drugom dijelu sjednice pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar govorio je o koncesioniranju tri poslovna prostora koji se nalaze u prizemlju Palače šećera. Riječ je o prostoru za ugostiteljski objekt s elementima slastičarnice, knjižari i suvenirnici te poslovnom prostoru koji je široko definiran kao marketinška ili turistička agencija s obavezom info punkta, to jest otvorenosti javnosti.
Za prostor knjižare i suvenirnice javio se VBZ s gotovo tri i pol puta većom ponudom od početne cijene, dok su za ugostiteljski objekt dobili neobvezujuće pismo namjere. Za prostor agencije nisu dobili ponudu, tako da će se za taj prostor, kao i ugostiteljski prostor, ponoviti natječaj. Odbor za kulturu glasao je o Prijedlogu o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti prodaje knjiga i suvenira, Prijedlogu odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje usluga u turizmu (turistička, marketinška agencija) te Prijedlogu odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te su sva tri prijedloga jednoglasno prihvaćena.
U zadnjem dijelu sjednice Lucio Slama pitao je o potoku iza Palače šećera te je Šarar najavio da će cijeli potez potoka iza Palače šećera i iza Dječje kuće prema perilu i zapornici ostati otvoren, dok će jedan dio ipak zatvoriti. Bit će napravljen i parapet s klupicama te će terasa ugostiteljskog objekta u Šećerani biti uz sam potok. Također, oba mosta koji povezuju MMSU i Dječju kuću bit će obnovljena.