CRES LOŠINJ – U nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj, kao šesnaesto izdanje u ediciji Zavičajna biblioteka pokrenutoj 1987. godine, ovih je dana iz tiska izašla knjižica »Čakavski dijalekt grada Cresa« Mate Tentora (1882. – 1956.), jezikoslovca i knjižničara. Tentor (ne treba ga miješati s Antom Tentorom (1860. – 1910.), pravnikom i književnikom, čiju je pripovijest »Lijepa Mare« Katedra nedavno objavila) potječe iz težačke creske obitelji, gimnaziju je završio u Rijeci, a slavistiku u Beču, gdje je doktorirao upravo temom »Der čakavische Dialekt der Stadt Cres (Cherso)«, koja mu je donijela status pionira hrvatske dijalektologije.

Više od stoljeća kasnije, opsegom nevelika doktorska disertacija ima i svoju hrvatsku inačicu. Poslije studija, dr. Tentor predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku, a radio je i na sastavljanju čitanki za učenike hrvatskih pučkih škola u Istri. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Godine 1931. Tentor je objavio knjigu »Pismo i postanak alfabeta«, godinu kasnije »Latinsko i slavensko pismo«, a Slovenska akademija znanosti in umetnosti 1950. objavila je Tentorov rad »Leksička slaganja creskoga narječja i slovenskoga jezika protiv Vukova jezika«.

»Iako se po svom obujmu ova monografija o creskom dijalektu, na svega sedamdesetak kartica, doima skromnom, ona otkriva neosporno široko filološko znanje autora. Podijeljena u nekoliko poglavlja – Uvod, Nauka o glasovima, Nauka o oblicima i Popis riječi – sada, u hrvatskom prijevodu, postaje dostupna široj znanstvenoj i ostaloj zainteresiranoj čitalačkoj publici. Ono što mu se može zamjeriti jest razmjerno škrt popis riječi – svega 450 leksičkih jedinica, a pojedine je riječi krivo protumačio…

To se može pripisati tomu što je u Cresu proveo tek djetinjstvo, do završetka pučke škole, a ostatak života proveo u školovanju i znanstvenom radu izvan svoga rodnog otoka. Unatoč tomu, dugujemo mu poštovanje i zahvalnost što nas je podsjetio na nekadašnji creski govor koji je davno prekrio zaborav. Ističem izuzetno plodonosnu suradnju s prevoditeljicom prof. hrvatskoga i njemačkog jezika Nikolinom Palašić i pomoć koju mi je pružila prof. Silvana Vranić«, kazao je urednik Bernard Balon.

Knjižica je otisnuta u 200 primjeraka, a iz poznatih razloga nije jasno hoće li i kada biti održano njezino javno predstavljanje, pa se zasada može pribaviti preko Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj.