RIJEKA – Izišao je novi broj Fluminensije, časopisa za filološka istraživanja Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Uvodno slovo uredništva ujedno objašnjava koncept novoga broja. Citiramo iz Uvoda: »Predgovor našega novoga tematskog broja željeli bismo započeti parafrazom Fabrijevih riječi kojima autor u Književnoj republici 2008. godine (broj 5.7) obrazlaže poticaje koji su ga naveli na pisanje ‘Vježbanja života’: Na Rijeci smo imali tri velika pisca: Dašu Drndić, Nedjeljka Fabrija i Darka Gašparovića. Bili su potpuno različite osobnosti – imali su svoj fluid koji se ni po čemu nije podudarao, odvajali su se, gotovo bismo rekli, po nekoj metafizičkoj dimenziji u gradu koji im je jedan jedini bio zajednički. I u toj, za svakog od njih drugačijoj, riječkoj situaciji svatko je od njih sagradio svoj svijet…«

Trolist

Nakana uredništva, obrazlažu dalje, bila je ponovo pristupiti djelima i opusima koji grade taj bogati, trolisni, ali nikada dovršen ili do kraja zatvoren i objašnjiv svijet. Prema njima, i Drndić i Fabrio i Gašparović su obilježili ne samo kulturni život Rijeke, već i Hrvatske u cijelosti. U slučaju Drndić, dodali bismo, koja nije uvijek bila u milosti organizacije pod kojom radi i uredništvo Fluminensije, i svijeta.

Novi broj Fluminensije u prvom tako bloku donosi tekstove upravo posvećene književnom stvaralaštvu te nagrađivane i prevođene hrvatske književnice, prevoditeljice, dramaturginje, sveučilišne profesorice i znanstvenice Daše Drdnić. Otvara ga rasprava »Shards of Broken Glass: Daša Drndić’s Archival Poetics« Vlada Beronje, u kojoj autor roman »April u Berlinu«, ali i ostala djela Drndić koja se dotiču problematike holokausta, iščitava kroz aktualnu temu povijesnog revizionizma. Sljedeći radovi dotiču se autoričinih djela u kojima se, kako je poznato, razmatraju motivi zaborava i pamćenja kroz prizmu sagledavanja nekih od najmračnijih događaja u povijesti dvadesetoga stoljeća.

Teatrološki prilozi

Drugi je tematski blok posvećen književniku, romanopiscu, novelistu, dramatičaru, esejistu, akademiku Nedjeljku Fabriju kojega, kako navodi uredništvo Fluminensije, između ostalog pamtimo po smjelom sagledavanju odnosa prošlosti i sadašnjosti, napose kroz prizmu odnosa pojedinaca naspram različitih povijesnih procesa, što je podjednako karakteristično kako za njegove drame, tako i za njegovu prozu.

Ovu cjelinu čine teatrološki prilozi kojima se osvjetljavaju dva zasebna područja Fabrijeva stvaralaštva. Društveni angažman dramatičara Fabrija skriven ispod pedesetogodišnje šifre Vlatka Perkovića analizira poznatu Fabrijevu zbirku »Aluzivne drame« s ciljem sagledavanja na koji način u njima prošlost služi kao oslika sadašnjosti, odnosno na koji su način i korištenjem kojih strategija aktualne teme i problemi zamaskirani u prošlost kako se umjetnik ne bi doveo u konflikt sa zahtjevima političke stvarnosti.

Rad Martine Petranović »Scenografija u kazališnim adaptacijama romana Nedjeljka Fabrija« bavi se pak scenografskim čitanjima kazališnih uprizorenja romana Nedjeljka Fabrija na primjerima predstava »Vježbanje života« u režiji Georgija Para, »Berenikina kosa« u režiji istoga redatelja te »Smrt Vronskoga« u režiji Ivice Boban, sve u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Gašparović i Kamov

Treći blok tvore znanstveni radovi posvećeni Darku Gašparoviću, nekadašnjem članu uredništva Fluminensije, teatrologu, dramaturgu i autoru dramatizacija, članu suradniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Boris Senker u raspravi »Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona« ističe važnost Darka Gašparovića za proces kanonizacije hrvatske dramske književnosti. »Svijet kulture« i »svijet života« u djelu Darka Gašparovića Dubravke Crnojević-Carić otvara i nastoji izlučiti neke bitne interesne točke Gašparovićeva djela, a Lucija Ljubić piše o djelima suvremenih hrvatskih autora na repertoaru riječkog kazališta.

Blok zatvara kritički rad Brigite Miloš naslovljen »Darko Gašparović o Janku Poliću Kamovu« kome je, kako uredništvo ističe, nakana dati pregled bavljenja – i načina bavljenja – Darka Gašparovića opusom Janka Polića Kamova.
Broj zaključuju prikazi radova koji se dotiču navedenih otvorenih tematskih blokova.