Zlato i prah kraljeva

Nova zbirka: Pjesme Drage Štambuka inspirirane arheološkim spomenicima

Kim Cuculić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Njegovu poeziju nerijetko prožimaju elementi potresne lirske evokacije te naglašene erudicije, koja vrvi klasičnim mitološkim asocijacijama



Arheološki muzej u Zagrebu objavio je zbirku pjesama Drage Štambuka »Zlato i prah kraljeva«. Zbirka se sastoji od 38 pjesama inspiriranih arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima, likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine, poznatim arheološkim lokalitetima, kao i značajnim spomeničkim cjelinama iz kasnijih razdoblja, ne samo iz Hrvatske, nego i niza drugih zemalja koje je autor posjećivao ili je s njima bio profesionalno povezan.


Poezija i baština


U bogatom pjesničkom opusu Drage Štambuka, istaknutog suvremenog hrvatskog pjesnika, više je desetaka pjesama inspiriranih arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima ili pak odabranim likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine.


Njegovu poeziju nerijetko prožimaju elementi potresne lirske evokacije te naglašene erudicije, koja vrvi klasičnim mitološkim asocijacijama. Važno mjesto u njegovu pjesničkom izričaju pripada i njegovu zavičaju, a njegove pomno odabrane riječi često odražavaju domoljublje i povezanost s kršćanskim tradicijama.




Jedna od njegovih pjesama posvećena je najdragocjenijem spomeniku pohranjenom u zagrebačkom Arheološkome muzeju, Zagrebačkoj lanenoj knjizi: riječ je o jedinstvenom rukopisu, najdužem sačuvanom tekstu na etruščanskom jeziku.


U suradnji s autorom i urednikom Antom Rendićem-Miočevićem, Arheološki muzej u Zagrebu objavio je ovu knjigu. Osim tekstova Štambukovih pjesama, knjiga je opremljena relevantnim likovnim prilozima iz muzejskog arhiva, kao i iz osobnog arhiva Ante Rendića-Miočevića.


– U opsežnoj izdavačkoj djelatnosti Arheološkog muzeja ima prostora i za tematiku koja izlazi iz strogo znanstvenih i muzeoloških okvira, a ljubav prema baštini se ne mora nužno poticati samo putem uobičajenih muzejskih sadržaja.


Poezija, koja od pamtivijeka obogaćuje ljudski duh, nesumnjivo može doprinijeti jačanju svijesti o našoj bogatoj prošlosti. Zbirkom se odaje priznanje našem uvaženom pjesniku, ali i na manje konvencionalan način dočarava naša baština i fundus Arheološkog muzeja u Zagrebu – navodi se uz knjigu.


Istinski pjesnik


Drago Štambuk, liječnik i diplomat, poetski kozmopolit, jedan je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika. Jezik tretira s ježećom žestinom, a sustavno poništavajući povijesnu dijakroniju uspostavlja u svom djelu magičnu istovremenost koju prepoznajemo kod Kavafisa i Seferisa.


Nazivajući ga žrecom i osamljenikom, Vesna Parun naglašava njegovu posvemašnju izdvojenost, dok ga veliki Raymond Carver smatra istinskim pjesnikom. Svečana je i potresna njegova poezija, piše Milana Vuković Runjić; prodirući do fosfornih kostiju predaka, pjesnik se kreće poput psihonauta između svijeta mrtvih i svijeta živih; prema potrebi otvarat će i grobove, a neke njegove pjesme pisane prije rata strašna su i apokaliptična proročanstva.


Autor je, a kroz svoju jezično-pjesničku smotru Croatia rediviva, utemeljenu 1991. u rodnim Selcima na otoku Braču, i promicatelj Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što, koja je na njegov prijedlog proglašena hrvatskim kulturnim dobrom 29. studenoga 2019. i stavljena na Nacionalnu listu štićene nematerijalne baštine.


Preveden je na brojne svjetske jezike, a o njemu su pisali Antonio Skarmeta, Tess Gallagher, Andrew Motion, Rifaat Salam, Guillaume Metayer, Kazuko Shiraishi, Edwar Al-Kharrat, Akito Arima, Luiz Antonio de Assis Brasil, Alfredo Perez Alencart i drugi. Dobitnik je japanskoga carskog Reda izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom i nagrade »Tin Ujević«.