Uskoro će slovenska Nova Gorica i talijanska Gorizia te njemački grad Chemnitz otvoriti 2025. godinu u kojoj će biti Europske prijestolnice kulture. Zanimljiv je primjer Nove Gorice i Gorizije, koje su u utrku za prestižnu titulu EPK-a ušle zajednički i to pod sloganom »GO! BORDERLESS« (Bez granica). Ovime je spomenuta titula prvi put u povijesti dodijeljena dvama pograničnim gradovima.

Kako podsjeća Kreativna Europa, povjerenstvo sastavljeno od 12 nezavisnih stručnjaka ocjenjivalo je prijave četiriju slovenskih gradova – Ljubljane, Pirana, Ptuja i Nove Gorice, koji su ušli u uži izbor za Europsku prijestolnicu kulture 2025. Ovim povodom Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je:

»… Nova Gorica drugi je slovenski grad, nakon Maribora 2012. godine, koji nosi ovu titulu. Biti domaćin Europske prijestolnice kulture sjajna je prilika za grad i regiju da pojačaju svoje kulturne ambicije, približe kulture svojih zajednica i nauče više jedni o drugima – i o sebi. Nova Gorica/Gorizia i njemački grad Chemnitz iskoristit će ovaj naslov na najbolji način te osigurati njegove dugoročne kulturne, ekonomske i socijalne koristi.«

Proces odabira

Natjecanje u Sloveniji provele su mjerodavne vlasti, koje su u veljači 2019. godine pozvale sve zainteresirane gradove da podnesu prijave. Šest slovenskih gradova podnijelo je prijave do 31. prosinca 2019.: Kranj, Lendava, Ljubljana, Nova Gorica, Piran i Ptuj. Nakon predizbornog sastanka u veljači 2020. godine u uži izbor ušli su Ljubljana, Ptuj, Piran i Nova Gorica. Kandidati koji su ušli u uži izbor svoje prijave mogli su nadopuniti i dovršiti do 24. studenoga 2020., a zatim su pozvani na završni sastanak za odabir 16. i 17. prosinca. Povjerenstvo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka, od kojih su dva imenovale relevantne slovenske vlasti i deset imenovanih od institucija i tijela EU-a (Europski parlament, Vijeće, Komisija i Odbor regija) pregledalo je i ispitalo prijave. Završni izborni sastanak za Europsku prijestolnicu kulture 2025. u Njemačkoj održao se 26. i 27. listopada 2020. godine. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka predložilo je njemački grad Chemnitz za Europsku prijestolnicu kulture 2025.

Gorizia

Podsjetimo, proces odabira Europske prijestolnice kulture odvija se u dva kruga. Nakon predizbornog kruga objavljuje se lista gradova koji ulaze u završni krug. U konačnom odabiru povjerenstvo nezavisnih stručnjaka preporučuje jedan grad za naslov, koji potom službeno potvrđuje dotična država. Glavni kriterij odabira grada jest dobro pripremljen kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom, koja potiče sudjelovanje stanovnika grada, dionika i susjedstva te privlači posjetitelje iz cijele zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan utjecaj i treba pridonositi dugoročnom razvoju grada, a gradovi moraju dokazati podršku lokalnih vlasti i operativne kapacitete za provođenje projekta.

O prijestolnicama

Nova Gorica je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji na granici s Italijom. Pripada pokrajini Primorskoj i statističkoj regiji Goriškoj. Ima nešto više od 13.000 stanovnika. Izgradnja Nove Gorice započela je 1947. nakon razgraničenja s Italijom, kojoj je pripala Gorica (talijanski Gorizia), i time je slovenski dio Goriške ostao bez većega gradskog naselja. Planski i moderno izgrađen grad (prema projektu arhitekta Ede Ravnikara), gospodarsko je i upravno središte.

Gorizia je grad i upravno središte istoimene pokrajine u regiji Friuli-Venezia Giulia. Prema popisu iz 2011. ima 35.798 stanovnika. Leži na lijevoj obali Soče, uz granicu sa Slovenijom. Znamenitosti su srednjovjekovni kaštel, gotička katedrala, gotička crkva sv. Duha, barokna crkva sv. Ignacija, brojne gotičke, renesansne i barokne palače, muzej posvećen Prvom svjetskom ratu.

Chemnitz (od 1953. do 1990. Karl-Marx-Stadt) grad je na istoimenoj rijeci, jugozapadno od Dresdena, savezna zemlja Sachsen, istočna Njemačka. Prema popisu iz 2010. ima 243.248 stanovnika. Osnovan je 1136. Prosvjetno je, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte Saske.

Kad grad ponese titulu Europske prijestolnice kulture, ujedno dobiva sjajnu priliku da kulturnim programima promijeni svoj imidž, postane vidljiviji na karti svijeta, promiče održivi turizam i unaprijedi svoje razvojne planove. Titula ima dugoročan učinak ne samo na kulturnu nego i na društvenu te gospodarsku situaciju u gradu i u okolici.

Prekogranična područja

Vezano uz temu granice, najočigledniji je primjer one između Italije i Slovenije. Nakon Drugog svjetskog rata područje oko Gorizije podijeljeno je između Italije i Jugoslavije (današnja Republika Slovenija), pri čemu je stari grad ostao u Italiji, dok se novi grad, Nova Gorica, razvio na drugoj strani granice.

Ova dva grada, koja su 57 godina bila odijeljena »mekanom« željeznom zavjesom (Jugoslavija je bila socijalistička zemlja iako nije bila članica Varšavskog pakta), pripremila su zajedničku strategiju za razvoj svojeg jedinstvenog urbanog područja. Pridružila im se susjedna općina Šempeter-Vrtojba.

Zbog nepostojanja prikladnih zakonskih alata za provedbu zajedničke prekogranične strategije i potrebe da se utre put za zajedničke infrastrukture i usluge, Gorizia, Nova Gorica i Šempeter-Vrtojba osnovale su 2011. EGTC-GO (Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju). Cilj je bio isplanirati jedinstveni prekogranični grad te poticati ideju o tome da bi suradnja mogla otvoriti mogućnost stvarnog razvoja, dok je kandidatura za EPK 2025. doživljena kao prilika za razvoj ovih dvaju prekograničnih područja, ne samo u kulturnom sektoru.

Patti Smith za uvertiru

Izvrsna uvertira u program Europske prijestolnice kulture 2025. bio je besplatan koncert punk i rock ikone Patti Smith održan 2023. u Rožnoj dolini/Casa Rossa na graničnom prijelazu između Slovenije i Italije, mjestu koje je godinama razdvajalo, a danas spaja dva svijeta. Tako je dvije godine prije službenog otvorenja manifestacije zasvirala umjetnica koja ruši sve granice u glazbenom, književnom i općenito umjetničkom smislu riječi. Kao Europske prijestolnice kulture, Gorizia i Nova Gorica povezale su se i s drugim gradovima u Italiji, pa je tako za Udine najavljena izložba najznačajnijih radova talijanskog umjetnika Michelangela Pistoletta, u dijalogu s djelima talijanskih i međunarodnih umjetnika. U Udinama, na lokaciji Villa Manin, bit će održani koncerti Alanis Morissette i Stinga, u Goriziju dolazi Massive Attack, a u Trst Robbie Williams.

Od važnijih događanja treba spomenuti izložbu »Andy Warhol. Beyond Borders« u Palazzo Attems Petzenstein u Goriziji. Projekt naglašava put jednog od najvećih protagonista pop-arta, vodeći javnost u srce kulturne i umjetničke revolucije koju je Warhol uspio utjeloviti. Sa 180 radova, izložba prati umjetničku karijeru i život velikog američkog umjetnika, kao i temeljne teme njegove estetike, počevši od njegova školovanja i iskustva kao ilustratora u oglašavanju i modi, dva svijeta koja su duboko utjecala na njegovu karijeru i strategije kao pop umjetnika. Izložba istražuje teme kao što su moda, glazba, kinematografija i konzumerizam; ovi ključni aspekti ne samo da su obilježili Warholov opus, već su i dalje ključni elementi suvremene umjetnosti. Kultna serija Campbellove juhe, cvijeće i Marilyn, zajedno s portretima slavnih kao što su Jackie Kennedy, Muhammad Ali, Grace Kelly pa čak i Superman i Mickey Mouse, pokazuju kako je umjetnik uspio transformirati masovnu kulturu u bezvremenske ikone. Eksponati dolaze iz europskih zbirki, kao i brojni časopisi iz 1950-ih te veliki broj časopisa Interview, deseci naslovnica vinilnih ploča, videa i fotografija.

Posjetitelji će također imati priliku istražiti dvije multimedijske instalacije u odjeljku »Glazba«: legendarni multimedijski događaj iz 1966. – »The Exploding Plastic Inevitable« s Velvet Undergroundom Nico i Loua Reeda; i evokativni »Silver Clouds«, prostoriju napučenu srebrnim jastucima napuhanim helijem koji lebde u zraku, stvarajući razigranu i interaktivnu atmosferu, simbol Warholova vizionarskog genija.

Izložba otkriva Warholovu središnju ulogu u pretvaranju popularne kulture u legitimnu i utjecajnu umjetničku temu, pretvarajući slike ikona i potrošačke predmete u djela umjetničke vrijednosti. Warhol se uhvatio u koštac sa simbolima američkog društva, poput etikete Campbellove juhe ili logotipa Coca-Cole, uzdižući ih do novih umjetničkih formi, predodređenih da uđu u svakodnevni život javnosti i umjetničke galerije, rušeći barijere između visoke i komercijalne umjetnosti. Ovakav pristup učinio je Warhola apsolutnim inovatorom, sposobnim anticipirati dinamiku društva sve više okrenutog medijima i potrošnji. Kako je navedeno u najavi izložbe, »Andy Warhol. Beyond Borders« je impresivno putovanje osmišljeno kako bi svakom posjetitelju ponudilo vizualno i emocionalno dojmljivo iskustvo koje nadilazi granice vremena i kulture te poziva na istraživanje svijeta s istom znatiželjom i otvorenošću koji su karakterizirali samog Warhola.

Tema nevidljivosti

U program EPK-a uvršten je i Trieste Film Festival, a na programu su i plesne i kazališne predstave, koncerti klasične glazbe, arhitektura i razne konferencije. Osim toga, bit će snimljen novi kratki film o goričkom filozofu i piscu Carlu Michelstaedteru (1887. – 1910.), velikom misliocu koji je prerano preminuo, ali je ostavio traga u goričkoj kulturi.

U konkurenciji njemačkih gradova između Hannovera, Hildesheima, Magdeburga, Nürnberga i Chemnitza, povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za odabir Europske prijestolnice kulture predložilo je 28. listopada 2020. godine Chemnitz za Europsku prijestolnice kulture 2025. Nakon Berlina 1988., Weimara 1999. i Essena 2010., Chemnitz je četvrti njemački grad domaćin Europske prijestolnice kulture. Pod geslom »C the unseen« Chemnitz 2025 usredotočuje se na nevidljivo: na nevidljivi grad, nevidljive europske susjede, nevidljiva mjesta i biografije, na nevidljive talente svakog pojedinca. Program također uključuje i mnoge druge nevidljive gradove i regije u Europi koji podupiru demokratski suživot, a posebno ljude i zajednice otvorenih umova koji sežu iznad nacionalnih granica.

Godinu u kojoj će biti Europska prijestolnica kulture Chemnitz će otvoriti cjelodnevnim programom 18. siječnja. Ovaj njemački grad dijeli titulu s još 38 općina, a planirano je više od 1.000 događanja. Spomenimo programe posvećene Edith Stein, Johnu Cageu i Edvardu Munchu.

Polemika oko Mussolinija

U studenome ove godine oporbeni vijećnici u talijanskoj Goriziji predložili su na sjednici da se fašističkom vođi Benitu Mussoliniju oduzme titula počasnog građanina koju mu je Gorizia dodijelila 24. svibnja 1924. godine. No, općinski vijećnici nisu podržali prijedlog – 11 vijećnika podržalo je prijedlog za oduzimanje, dok je 21 glasovao protiv, prenijelo je slovensko Delo.

Kako je objavio Primorski dnevnik, ovo nije bio prvi pokušaj te vrste jer je lijevi centar već neuspješno predlagao da se Mussoliniju oduzme ta titula i za vrijeme mandata gradonačelnika Ettorea Romolija. Prva potpisnica ove glasačke inicijative bila je vijećnica stranke Noi Mi Noaltris GO! Eleonora Sartori, koja je uvjerena da bi oduzimanje Mussoliniju počasnog građanina bio lijep uvod u Europsku prijestolnicu kulture 2025. koja će sljedeće godine još čvršće povezati Goriziju i Novu Goricu. Prijedlog je podržao i Sandi Feri s oporbene liste demokratkinje Laure Fasiolo.

Kako prenosi Ansa, u prijedlogu goričkih vijećnika kritizirao je očiti angažman ljevice koja već neko vrijeme pokušava narušiti povezanost i suradnju Nove Gorice i Gorizije u svjetlu Europske prijestolnice kulture sljedeće godine.

Predstavnica Europske prijestolnice kulture za odnose s javnošću Klavdija Figelj izjavila je kako je antifašizam temeljna vrijednost Europske unije pa tako i EPK-a. Tim će se temama baviti i u okviru programa prijestolnice kulture, ali ne komentiraju političke odluke.