Na Filozofskom fakultetu u Rijeci održan je prvi dan dvodnevnog Međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom »Talijanska kultura u Rijeci: jezični, književni i povijesni aspekti«, koji organiziraju Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Društvo za riječke studije iz Rima.

Ovom su prigodom pri inauguraciji skupa prigodne govore održali pročelnica Odsjeka za talijanistiku Gianna Mazzieri-Sanković, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Aleksandar Mijatović, predsjednik izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva, vicerektor za strateške projekte na Sveučilištu u Rijeci Saša Zelenika, generalni konzul Italije u Rijeci Davide Bradanini i predsjednik Društva za riječke studije iz Rima Giovanni Stelli.

Glavna nit vodilja njihovih govora bile su čestitke za 10. obljetnicu osnutka Odsjeka talijanistike, a naglasak je stavljen i na važnost njegovanja talijanske kulture i jezika te multikulturalnosti koja je satavni dio našega grada.

Hrvatski i talijanski znanstvenici

Izdvojit ćemo govor pročelnice Odsjeka za talijanistiku Gianne Mazzieri-Sanković, koja je jedna od najzaslužnijih za njegovo osnivanje.

Mazzieri-Sanković zahvalila se ponaosob svima koji su pridonijeli osnutku odsjeka te ispričala kako su izgledali ti radni dani, u vrijeme utemeljenja, kad se radilo po cijele dane ne bi li se sve finaliziralo kako bi odsjek počeo s djelovanjem.

Na skupu izlaganja drže brojni talijanski znanstvenici te oni iz Rijeke, njih 21. Sa Sveučilišta u Rijeci izlažu: Irvin Lukežić, Saša Potočnjak, Iva Peršić, Elvio Baccarini, Gianna Mazzieri-Sanković, Dolores Miškulin, Corinna Gerbaz Giuliano, Maja Đurđulov, Martina Sanković Ivančić sa STŠ Rijeka te Sanja Roić sa Sveučilišta u Zagrebu.

Od talijanskih stručnjaka, između ostalih, gostuju  Giovanni Stelli, autor »Povijesti Rijeke – od nastanka do naših dana«, koji je ujedno i moderator skupa, Cristina Benussi sa Sveučilišta u Trstu, Gaetano Morese sa SISSCO-a iz Napulja koji govori o Lavalu Nugentu, Federico Carlo Simonelli i Marino Micich iz Društva za riječke studije iz Rima.

Ester Capuzzo sa Sveučilišta Sapienza iz Rima govori o riječkim statutima, a Damir Grubiša s American University of Rome o talijanskoj kulturi u Rijeci u kontekstu Hrvatske i Italije.

Izlažu i Elvio Guagnini sa Sveučilišta u Trstu, Ilona Fried sa Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti, Franco Laicini i Emiliano Loria i Donatella Schürzel – predstavnici Društva za riječke studije iz Rima.

O fijumanskim filantropima

Nazočili smo izlaganju profesorice sa Sveučilišta u Trstu Cristine Benussi, koja je održala predavanje vezano za pokret Yoga i istoimeni časopis, te je govorila o svjetonazoru umjetnika Guida Kellera, jednog od najvažnijih D’ Annunzijevih ljudi za vrijeme pohoda na Rijeku, o Giovanniju Comissu, o pokretu futurista te istaknula sličnost s pojedinim promišljanjima Comisse i Stjepana Radića te Hrvatske seljačke stranke.

Marino Micich iz Društva za riječke studije iz Rima govorio je o povijesti i važnosti tog društva, koje je utemeljeno davne 1923. godine, o Arhivu-Muzeju povijesti Rijeke iz Rima te o časopisu Fiume.

Pritom je naglasio važnost spajanja i stvaranja novih mostova suradnje nakon osamostaljenja Hrvatske te naglasio važnost koju u tom procesu imaju i hrvatski akademski djelatnici.

Irvin Lukežić govorio je o fijumanskim filantropima, humanitarcima rečeno suvremenim rječnikom, kojih se, kako je naglasio, moramo uvijek rado sjetiti pritom kazavši: “Naš je grad bio poznat po filantropima, na što moramo biti ponosni i zaslužuju da ih se ne zaboravi.”

Pritom je naveo i sve njihove humanitarne pothvate. Među dobročiniteljima navedeni su Girolamo Stembergar, Matteo Francesco Kertizza, Giovanni Cambieri, Girolamo Fabris, Ida Kiss de Nemeskér, William Crafton Smith, Natale Prandi, Fratelli Branchetta, Michele Ricci, Ida Steffula-Pauletich, Benedetto Loibelsberger, Robert Whitehead.

Predstavljanje knjiga

Uslijedilo je zanimljivo predavanje Federica Carla Simonellija iz Društva za riječke studije iz Rima, koji je govorio o političaru i piscu članaka o povijesti Rijeke, Micheleu Maylenderu, časopisu La difesa – Obrana te njegovom monumentalnom djelu “Storia delle Accademie/Povijest akademija”, kao i njegovom političkom angažmanu unutar riječkih autonomaša te pozvao mlade naraštaje znanstvenika na daljnje istraživanje života i djela Michelea Maylendera.

U sklopu skupa, tijekom kojeg je bilo govora o brojnim povijesnim i jezičnim temama, održano je i predstavljanje knjiga Društva za riječke studije iz Rima te Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta.

Tijekom sutrašnjeg dana zainteresirani izlaganja na skupu mogu pratiti putem Zooma.