Foto Sanjin Ilić
Riječ je o prastarim kamenim čipkama nastalim specifičnom tehnikom slaganja kamena na kamen bez vezivnog materijala
povezane vijesti
Dvojica nasmiješenih mladića prerušena u crne ovce, meketom su pozdravili brojne uzvanike na svečanom otvorenju izložbe fotografija “Mrgari – kameni cvjetovi Baške”, autora Sanjina Ilića.
Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu (AMZ) postala je domaćinom posebnih i rijetkih vizualnih zapisa suhozidnih građevina koje se prostiru kraškim krajolikom na visoravnima iznad bašćanske doline.
Društvo Sinjali, u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Turističkom zajednicom općine Baška, priredili su bogat i živopisni postav fotografija i snimki baških mrgara, prastarih kamenih čipki nastalih specifičnom tehnikom slaganja kamena na kamen bez ikakvog vezivnog materijala.
Posebnost ovih kamenih cvjetova leži u vrijednim rukama pastira iz Baške, Batomlja i Jurandvora.
Ove prostrane ovčare, građene za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasištima (komunadama), pružaju se diljem jugoistočne strane otoka Krka na nadmorskoj visini većoj od 300 metara.
Neprestano izloženi buri, soli i suncu, mrgari vijugaju u svakakvim oblicima – od pravocrtnih linija do impresivnih kamenih cvjetova.
Rijetke suhozidne konstrukcije
Uvodnu riječ dao je domaćin i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Sanjin Mihelić, istaknuvši važnost Baške i njezine kulturne baštine za cijelu Hrvatsku, ali i potrebu za očuvanjem i zaštitom ovih iznimno rijetkih suhozidnih konstrukcija.
Slične su građevine u Europi trenutno poznate samo na još dva otoka u Velikoj Britaniji i Islandu, te u švicarskim Alpama.
Branka Polonijo, predsjednica Društva Sinjali, istaknula je kako je ova izložba prvi korak u realizaciji višegodišnjeg projekta obnove i redovnog održavanja nekoliko mrgara te zaštite i označavanja svih preostalih kamenih čipki u bašćanskoj dolini.
Dodala je i kako ovo nije samo izložba radi izložbe: “Ovo je izložba pomoću koje ćemo, nadam se, po posljednji put pokušati inicirati zadnje snage i napore da uspijemo obnoviti i trajno održavati barem tri, a možda i četiri, od njih ukupno 15, najljepših građevina u ovom obliku”, dodala je Polonijo.
Autor izložbe i pravi Bašćan, Sanjin Ilić, posljednjih dvadesetak godina dokumentira krajolik bašćanske doline i ne bilježi samo objektivnu pojavnost kamenih formi, već smisleno portretira kontrast između svjetla i sjene, ali i kamena i mora.
Autorov poseban interes za proučavanjem surovog otočnog krajolika može se protumačiti kao simbioza čovjeka i prirode, odnosno kao njihova nužna interakcija. Bez prirode nema života, što je i sam Ilić istaknuo, te pozvao sve ljude dobre volje na angažman oko zaštite i obnove mrgara.
Simbol vremena
“S obzirom na to koliko su rijetki, mrgari itekako privlače pažnju turista, a znamo da odavno turisti traže puno više od sunca i mora.
Upravo takve rijetke ostavštine treba itekako dobro čuvati jer su one naš adut za turiste, naša posebnost u Baški i najbolje ispričana priča o tome kakav je nekad bio život ljudi na našem području. Spoj tradicije i moderne ponude je upravo ono što današnji turist traži od nas”, rekla je Ivana Topić, direktorica turističke zajednice općine Baška.
Boris Lešić, organizator popularne bašćanske Crne ovce, najavio je kako će se ove godine festival održati od 20. do 22. svibnja. Osim bogate gastronomske, zabavne i sportske ponude, ove će se godine na Crnoj ovci održati i zajednička obnova i čišćenje mrgara pod stručnim vodstvom Društva Sinjali, a dobrodošli su baš svi.
Ova izložba nije samo puki prikaz jednog krajolika. Čak štoviše, Sanjin Ilić svojim radovima poziva na buđenje i suosjećanje prema prolaznosti kamene pučke arhitekture.
Mrgari su simbol vremena i vječni podsjetnici na suživot s prirodom, ma koliko ona surova bila. Ove jedinstvene građevine su također i spomenici ljudskom trudu, ali i podsjetnik svima nama da ih spasimo prije nego ih zub vremena pretvori u zaborav.
U Galeriji AMZ će se u srijedu, 30. ožujka, u 17 sati održati i zanimljiva stručna predavanja i diskusija o mrgarima i njihovoj rasprostranjenosti, suhozidnoj baštini i vještini gradnje, kao i o važnosti očuvanja ove kulturne baštine.
Izložba se u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, u ulici Pavla Hatza 6, može razgledati sve do 7. travnja 2022. godine.