Kakve veze imaju vinska kultura, Veliki Blek i kužina none iz Vižinade?

Kakav prekrasan svijet. Dojam je to koji prati treći dnevnički zapis 29.Sa(n)jam knjige u IstrSi.
Ova sanjarska priča prati i subotnje otvaranje velike izložbe Mila Manare u Svetim srcima, magični Histrokozmos koji je u nedjelju zasjao u čast Milana Rakovca i njegove „Kužine prvanje“ sve do tri veličanstvene večernje premijere novih knjiga Andree Matoševića, Magdalene Blažević i Borisa Dežulovića.

No, krenimo redom. Veliki Milo Manara na najljepši mogući način otvorio je vrata stripu i Životu u oblacima na 29. Sajmu. Sudjelujući u brojnim programima, maestro koji je surađivao s velikanima Federicom Fellinijem, Hugom Pratom, Umbertom Ecom… ukazivao je na put koji je deveta umjetnost, posebice u Italiji, prolazila osvajajući prostore slobode od 1960-ih do danas, kada zauzima ravnopravno mjesto na umjetničkoj pozornici. Milo Manara u Puli je predano odgovarao na brojne upite novinara, ali i publike te strpljivo i dugo potpisivao stripove brojnim fanovima, čitateljima, posjetiteljima Sajma. Zbog njega će i mnoštvo sretnih, ozarenih ljudi koji pod miškom nose Manarin strip biti jedan od prizora koji će ući u sajamsko kolektivno pamćenje godine gospodnje 2023.

Bilo je tako i nedjelju ujutro, kada je brojna publika još pod dojmom njegove velike izložbe u Svetim srcima „Između stripa literature i filma“, s Manarom bila na sajamskom Doručku. Svjetski umjetnik – koji sam za sebe kaže da njegovo ime korespondira s imenima junaka stripova kao što su Pajo Patak, Miki Maus, Dilan Dog…, maštoviti svijet u svojim stripovima uvijek miješa sa stvarnim. Na Pulskom festivalu knjiga i autora pokazao je, kako Aljoša Pužar kaže „zašto je Milo Manara ostao kroz sve svoje likove upravo Milo Manara“.

Prava čarolija bio je nedjeljni Histrokozmos koji je Kavanu Mozart pretvorio u fantastičnu kazališnu pozornicu. Bio je to zapravo cabaretski oratorij važnih glasova Istre, koji je s pravom mjerom vodila osebujna poetesa Roberta Razzi, a začarao je sajamsku publiku usred bijela dana. U čast Milanu Rakovcu i njegovoj knjizi u nastajanju „KUŽINA PRVANJA ossia kužina od verši“, ali i Istri čiji je Rakovac jedan od najautentičnijih mikrokozmosa, sve je prštalo od riječi, topline, iskrenosti, duhovitosti, strasti… Da kužina i erotika idu zajedno svojim je nadahnutim, zanosnim čitanjem ulomaka iz knjige Milana Rakovca na kraju pokazao glumac Valter Roša i zasjao na sajamskoj pozornici.

A, sve je počelo videoobraćanjem u kojem je jedinstveni Rakovac svoju KUŽINU PRVANJU ili „knjigu od stiha, prvotnu, iskonsku, odnosno work in neverending proces“ označio svojim „gotovo intimnim dugom koji osjeća prema svojim precima i Istri“. Rakovac, naime, samo svojim rakovčevim stilom, piše „kako se jilo u prvanje vrime“, a tu se za užinu našla i jedna juha od oblaka.
Vlaho Bogišić, još jedan čarobnjak riječi, pogodio je u srž kada je rekao da je „Rakovac sposoban prezentirati svoju priču na način vlastite umjetne inteligencije, koja je genijalna, a kao romanopisac svojim je prevratničkim romanom ‘Riva i druzi’ pozicionirao je Istru između sirotice i princeze.“
Kada se govori o vrhunskom hrvatskom maslinovom ulju, hrvatskom vinu, hrvatskim hotelima, uvijek je tu negdje Istra. Postojala je legija čarobnjaka koja je iznova izmislila Istru. Ta vrsta obnavljanja, izmišljanja života daje nadu, a Istra je u moderno europsko doba prepoznata kao europski vitalizam, upravo zato jer je uspjela zadržati svoj kontinuitet, kazao je Bogišić i poručio „Svi smo mi Rakovac“.
Svojom je „modernom malvazijom sa starim autohtonim grojzem“ goste Histokozmosa počastio vinar, ugostitelj i bivši turistički vodič Peter-Piero Poletti. I on je svojom autentičnošću osvojio publiku.

Otvorio je svijet u kojem su sljubljeni vinska kultura, Veliki Blek, pršut za mediga, kuhinja none iz Vižinade i familije iz Markovca kraj Višnjana. Na kraju je kao nekadašnji DJ za Rakovca izabrao što drugo nego – „What a Wonderful World“ Louisa Armstronga.
No, sajamskim programima tu nije kraj. Izdvojimo program Moć žene, koji je na pozornicu Crvenog salona doveo veliku njemačko-francusku autoricu Anne Weber koja je predstavila knjigu ANNETTE, epska junakinja (Sandorf). O velikom epu posvećenom junakinji francuskog pokreta otpora i fascinantnom iskustvu prevođenja ove knjige posebno je dojmljivo govorila prevoditeljica Nataša Medved, a program je vodio Aljoša Pužar.
Zaključimo riječima velikog konceptualnog umjetnika svjetskih referenci Brace Dimitrijevića, koji je u subotnjem programu Intime predstavio svoju autobiografiju: Louvre je moj atelje, ulica moj muzej (Fraktura). „Mene inspirira ljudska glupost. Za razliku od ljudske originalnosti koja je ograničena, glupost nudi bezbroj mogućnosti“, kazao je Dimitrijević, uz kojeg su na pozornici bili urednik Seid Serdarević i voditelj Emir Imamović Pirke.