Javna pobuna protiv načina raspodjele državnog novca kroz programe poticanja kulturne produkcije, što ih vodi Ministarstvo kulture, pojava je novijeg datuma: do prije nekoliko godina proizvođači kulturnih sadržaja, nezadovoljni visinom potpora svojim projektima, nezadovoljstvo nisu oglašavali putem medija nego putem žalbi i činilo se da ih nije bilo tako puno kao danas. U posljednjih desetak dana, otkako je Ministarstvo kulture iznenadilo ranom objavom rezultata godišnjeg natječaja za sufinanciranje kulturnih sadržaja, nižu se glasni i frustirani protesti.

Festival iz Šibenika FALIŠ otvorenim je pismom objavio da će dodijeljeni im iznos od 10.000 kuna vratiti Ministarstvu jer ga smatra uvredljivim, a oglasili su se i izdavači knjiga koje prema odlukama iz Runjaninove neće, kroz program otkupa, ući u fundus narodnih knjižnica. Bunili su se i izdavači i autori važnih strip albuma koje prosudbena povjerenstva i vijeća Ministarstva kulture često ignoriraju.

»Dobrodošli u rani srednji vijek hrvatske kulture!« – ovim dramatičnim pokličem »pozdravio« je rezultate natječaja za otkup knjiga Dragan Ogurlić, urednik u riječkoj izdavačkoj kući Adamić. Odbijeni su svi naslovi koje je Adamić prijavio – među njima i »Pjesme iz Lore 2« Borisa Dežulovića ili »Step by Step Stepinac« Predraga Lucića.

Dvije opcije

– Poruka je diskriminacijska, jer s druge strane imate otkupe koji omogućuju preživljavanje u najtežem dijelu godine. Kao lokalni izdavač mi smo u posebno teškom položaju, jer ako nestanemo, s nama nestaje i produkcija lokalno važnih knjiga i tema u gradu koji je za nekoliko godina Europska prijestolnica kulture – istaknuo je Ogurlić.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek »spušta loptu«. Upozorava da program otkupa knjiga za narodne knjižnice nije glavni instrument izgradnje fondova tih knjižnica, nego tek korektivna mjera.

– Cilj otkupa je očuvanje trajnih vrednota nacionalne književne produkcije i osiguranje pristupa vrhunskim djelima svjetske književnosti. Proračuni knjižnica – a u tu svrhu Ministarstvo godišnje osigurava narodnim knjižnicama u prosjeku 17 milijuna kuna uz financiranje s lokalne razine – upravo su namijenjeni za nabavu knjiga za koje korisnici pokažu zanimanje, i to u broju primjeraka koji odgovara tom interesu, ističe Nina Obuljen Koržinek.

U intervjuu koji je dala Novome listu na početku svog mandata, ministrica je progovorila o dvojbi koja ju je tada mučila i za koju je dobro predvidjela da bi mogla dovesti do problema.

– Sad sam u situaciji da moram odlučiti između dvije opcije. Prva je da odmah radikalno uđemo u izmjene procedura, što bi podrazumijevalo kašnjenje financiranja. Druga je da pokušamo što prije donijeti odluke za sljedeću godinu i uspostaviti ono na čemu ću ja inzistirati, a to je da u prvim danima siječnja svi znaju kojim novcima od Ministarstva kulture raspolažu. Odlučit ću se za ovo drugo. Mislim da je najvažnije da vratimo stabilnost, da oni koji upravljaju projektima, ustanovama, udrugama točno znaju kojim proračunom raspolažu što se tiče Ministarstva kulture.

Takvim ranim odlukama – zapravo ne ranim, nego odlukama koje stižu na vrijeme – potaknut ćemo gradove i županije da i oni na vrijeme reagiraju – rekla je Obuljen Koržinek početkom studenoga. Mjesec i pol kasnije, ostvarila je obećanje.

Bez intervencija

Objava rezultata prije isteka godine u kojoj je raspisan natječaj za sufinanciranje kulturnih programa i projekata u narednoj godini velika je i važna stvar kojom Ministarstvo kulture uvodi presedan. Upravo je višemjesečno kašnjenje objave rezultata predstavljalo najveći izvor frustracija i realno ozbiljan problem kulturnjacima koji su, na primjer, saznali s koliko novca za svoje projekte raspolažu tek koncem prošle školske godine, u svibnju. Na ovakav korak prema uvođenju reda u kulturu nitko se ne žali. Dapače.

Ipak, potaknuti nezadovoljstvom pojedinih korisnika proračunskih sredstava, pitali smo ministricu Obuljen kako će se pozabaviti problemom izmjene procedura u vezi s kulturnim vijećima koji je, kad je odlučila požuriti s objavom rezultata, privremeno stavila po strani.

– Prijave za otkup knjiga i potpore u izdavačkom sektoru razmatra isto vijeće, i to Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost. Kako poštujem kontinuitet kulturnih procesa, a kada sam preuzela Ministarstvo kulture, postupak vrednovanja prijava već je bio u tijeku, prijedloge Vijeća koje sam dosad odobrila prihvatila sam gotovo bez ikakvih intervencija.

Vijeća su, prema zakonu kojim su regulirana, savjetodavna tijela koja svojom ekspertizom pomažu ministru. Odluku donosi ministar, za nju preuzima odgovornost i u skladu s tom ovlasti može i ne prihvatiti prijedloge vijeća ili ih modificirati prema svojim kulturnopolitičkim prioritetima, ističe Obuljen Koržinek i napominje da je prijedlog Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje je odlučivalo o raspodjeli sredstava za otkup knjiga, prihvatila bez promjena, pokazavši tako da poštuje autonomiju vijeća.

Dio javnosti smatra da su u pitanju potpora za časopise za 2017. godinu oni koji zastupaju konzervativnije ideje prošli bolje od onih koji zastupaju liberalnije ideje. Po izdašnosti potpora Vijenac i Hrvatsko slovo vode sa 600.000, odnosno 400.000 kuna, dok je (lijevi) Le Monde Diplomatique dobio nula kuna.

Slijedi temeljita analiza

– Takav stav nema uporišta u odobrenim časopisnim programima za 2017. godinu. Naprotiv, usporede li se rezultati s prethodnim godinama, vidi se da je pretežito riječ o istim naslovima (osim onih koji za 2017. nisu prijavljeni), a nema značajnijih odstupanja ni u visini potpore. Pri predlaganju visine potpore za tiskane časopise Vijeće je uzimalo u obzir i redovitost izlaženja, kvalitetu sadržaja i općenito urednost poslovanja izdavača, a neke elektroničke periodičke publikacije u 2017. godini bit će jače financirane jer su se iskazale kvalitetom svojih sadržaja, kaže ministrica.

Što se tiče odbijenice hrvatskom izdanju Le Monde Diplomatique, Obuljen tvrdi da nije posrijedi ni vrijednosna, ni ideološka prosudba.

– Naprotiv, novine smatramo obogaćenjem hrvatske časopisne ponude. Međutim, analiza izvješća i samog sadržaja tiskovine pokazala je da je udjel kulturnog sadržaja zanemariv, i k tomu gotovo u potpunosti prijevodnog karaktera, čime časopis ne zadovoljava kriterije programa iz kojega se dosad sufinancirao. Budući da subvencioniranje izdavačkih programa podliježe nadzoru Europske komisije, nastavak financiranja bio bi u izričitoj suprotnosti s verificiranim kriterijima – objašnjava ministrica i dodaje da joj je neprihvatljiva pomisao da bi se vijeća rukovodila ideološkim stavovima, a ne stručnim i estetskim kriterijima.

Koji će biti idući koraci u radu ministrice Nine Obuljen, u pogledu kulturnih vijeća koja je »naslijedila« iz kratkog mandata prijašnje vlade?

– Nakon što se objave svi rezultati Javnog poziva za 2017. godinu i korisnicima pošalju ugovori, pokrenut ću temeljitu analizu svih poticajnih mjera Ministarstva u svim njihovim segmentima. Vjerujem da će ta analiza pokazati koje mjere treba mijenjati i na koji način kako bi se uskladile s kulturnopolitičkim prioritetima i programom Vlade.

U tom ćemo kontekstu razgovarati i s članovima zatečenih kulturnih vijeća o njihovoj spremnosti da nastave suradnju s Ministarstvom, a uzimajući u obzir činjenicu da je dio vijeća imenovan u »tehničkom mandatu«; te će stoga biti potrebno objaviti javni poziv i pristupiti imenovanju kulturnih vijeća, najavljuje ministrica Obuljen Koržinek.