“Od svojih prvih filmskih kritika i eseja, kao i prvih redateljskih djela, Petar Krelja je uvijek iznova svjedočio ogromnu strast prema filmskom mediju, intelektualnu kreativnost, iznimnu socijalnu empatiju i nepresušnu, gotovo dječju znatiželju koja ga je vodila u stvaranju njegovih, danas antologijskih dokumentarnih filmova”, navodi se u subotu u sućuti ministrice kulture.


Krelja je, ističe, stvorio najveći opus dokumentarnih filmova u hrvatskoj kinematografiji. “Bez obzira na to koju je temu obrađivao, njegovi sjajni dokumentarci pogotovo iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, od kojih su mnogi javno prikazani tek nakon osamostaljenja Hrvatske, danas doslovno „sondiraju“ vrijeme u kojem su nastali, sa svim političkim, društvenim i kulturološkim aspektima”, naglašava u sućuti.




Bio je, kaže, pun razumijevanja i empatije prema radnicima koji su se prilagođavali novim uvjetima rada, a pogotovo prema onima s rubova društva kao što su bila nezbrinuta djeca, a njihove životne priče znalački je osnaživao sjajnim scenarijima.


Njegova socijalna osjetljivost i duboka humanost, došli su do izražaja posebno u prvoj polovici devedesetih godina, kada je, podsjeća u sućuti, snimao nagrađivane dokumentarce o posljedicama Domovinskoga rata prateći sudbine pojedinaca, osobito prognanika i djece. Njegov iznimni dokumentaristički pogled, očitovao se i u uspješnim dugometražnim igranim filmovima, kao što su „Godišnja doba“, „Vlakom prema jugu“ i „Stela“.


“Već je svojim bogatim filmskim opusom Petar Krelja zadužio hrvatsku kulturu, a njegova ljubav prema umjetnosti, osobito prema glazbi i književnosti rezultirala je sjajnim dokumentarnim filmovima o hrvatskim glazbenicima, književnicima i umjetnicima. Generacijama filmskih kritičara, njegova duhovitost, erudicija i dobroćudnost u interpretaciji i prezentaciji filmskih djela, ostat će svijetlim primjerom profesionalnosti, a novim generacijama filmskih i televizijskih redatelja, njegovi dokumentarci bit će putokaz prema ljudskosti, empatiji, osjećajnosti i socijalnom senzibilitetu u pristupu”, stoji u sućuti ministrice Nine Obulje Koržinek.


Za ogroman doprinos hrvatskoj kinematografiji Krelja je prije dvije godine dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.


Petar Krelja umro je nakon duge i teške bolesti, u 85. godini života.