Tršćanski Argentinac

– Ovaj pjesnik, prozaist i dobitnik mnogih nagrada nedavno je objavio zbirku pripovijedaka »Ho sognato una vita come Franz Kafka« (Sanjao sam život kao Franz Kafka), naveo je Maroević. U naslovu zbirke Della Rocca je parafrazirao stih iz poznatog hita Vasca Rossija »Voglio una vita come Steve McQueen« što je i pojasnio negirajući posebnu vezu kako s glumcem, tako i sa slavnim piscem s kojim ga veže tek činjenica da su obojica radili u osiguravajućem društvu.

  Della Rocca je na susretu istaknuto da se u tršćanskom PEN-u pomiješalo čak jedanaest jezika. Čitajući svoje pjesme, slovenske je boje te babilonske udruge na susretu branio Marko Kravos, član hrvatskog, slovenskog i talijanskog PEN-a, književnik koji je diplomirao slavistiku na Sveučilištu u Ljubljani i predavao slovensku književnost na Sveučilištu u Trstu.

  Multikulturalnost tršćanskog PEN-a potvrdio je i tršćanski Argentinac Juan Octavio Prenz. Ovaj pisac zanimljive i bogate biografije rođen je u La Plati 1932. godine, roditelji su mu iz Istre otišli u Argentinu, a emigrantska kob nije ni njega zaobišla jer je Argentinu iz političkih razloga morao napustiti sedamdesetih godina. Prenz je veliki poznavalac hispanoameričke književnosti, a hispanistiku je predavao na sveučilištima u La Plati, Buenos Airesu, Beogradu i Trstu gdje živi od 1979. godine.

 

 Migrantska književnost

– Juan Octavio Prenz je i kod nas kao kod kuće, a za to su zaslužni vrsni prevodioci njegove poezije Milivoj Telećana i Luko Paljetak, kazala je Sanja Roić te naglasila da se o njegovom posljednjem romanu prevedenom na talijanski »Il signor Krek« trenutno puno govori i piše na talijanskoj književnoj sceni.

  – Smatram da pisati treba samo ako je to nužno, pisati se mora samo ako se nikako ne može, a da se ne piše. To je moja poetika, sažeo je Prenz načelo kojeg se drži i njegov mađarski kolega Laszlo Krasznahorkai. Prenzov najnoviji roman uskoro će biti objavljen i na talijanskom, a prevest će ga sa španjolskog, kao i ostala djela, njegova kći Betina Lilian Prenz, također nagrađena za literarno autobiografsko djelo.

  – Ja sam prvenstveno prevoditeljica pa onda spisateljica, naglasila je Betina Lilian Prenz, profesorica filozofije na tršćanskom sveučilištu.

  Melita Richter, zagrebačka sociologinja i pjesnikinja živi u Trstu od 1979. godine i veoma je posvećena migrantskoj književnosti, odnosno ljudima, posebice ženama, koji su u Italiju došli i moraju osvajati i njezin kulturni prostor, a ne samo tržište rada. Jedna je od osnivačica Međunarodne ženske kuće u Trstu koja promovira trasgraničnu suradnju, članica udruge »Žene Europe« i sudjeluje u radu grupe »La compagnia delle poete« koja okuplja pjesnikinje strankinje koje žive i rade u Italiji.

  – Poezija mi se dogodila kad mi je ponestalo racionalnih objašnjenja za stvarnost, navela je Richter koja od devedesetih piše pjesme na talijanskom, dok stručne tekstove piše na hrvatskom jeziku.

  Posljednja gošća, Marina Torossi Treva rođena je Tršćanka, no i ona svoj grad kroz svoja djela promišlja kao interkulturalno područje, odnosno kao rubni grad Zapada, o čemu govori njezino djelo »Occidente e parole«, odnosno »Zapad i riječi.«