ZAGREB – Akademik Zvonimir Mrkonjić ovogodišnji je dobitnik Demetrove nagrade za životno djelo Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Tako je odlučilo povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu dr. art. Mira Muhoberac (predsjednica), dr. sc. Višnja Kačić Rogošić i dr. sc. Martina Petranović.

Nagrada se sastoji od povelje i skulpture (rad Martina Babića) te novčanoga iznosa od 10.000 kuna. Kako se navodi u obrazloženju pod naslovom »Kazalište kao intelektualni azil«, već i letimičan pogled na bogat profesionalni životopis akademika Zvonimira Mrkonjića ukazuje na njegovu kreativnu svestranost i intelektualno djelovanje u mnoštvu različitih umjetničkih i znanstvenih područja i medija izražavanja.

Mrkonjić stoga uživa status istaknutoga hrvatskog književnika, ponajprije pjesnika i autora dvadesetak sadržajno i formalno raznorodnih a nerijetko i eksperimentalnih pjesničkih zbirki, no zasluženo nosi i naziv uglednoga književnog kritičara i teoretičara, esejista i antologičara koji je često i upućeno pisao o hrvatskom pjesništvu i priredio brojna samostalna i zbirna izdanja hrvatskih pjesnika, ali i inozemne autore.

Njegovi su književni ogledi o hrvatskim pjesnicima, mahom onima djelatnim u drugoj polovici 20. stoljeća, objavljeni u knjizi »Izvanredno stanje«, a kolumne, u kojima je na stranicama Novog lista godinama pratio suvremeno pjesničko stvaralaštvo, u dvotomnoj zbirci »Prijevoji pjesništva«.

Kazališno djelovanje Zvonimira Mrkonjića unutar nacionalne kazališne kulture od posebnog je značenja za Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, članom kojega je dugi niz godina. U kazalištu i oko kazališta Mrkonjić je sudjelovao na doista mnogobrojne načine: rodio se doslovno na kazališnoj pozornici u Splitu, na Peristilu (u kući koja je kasnije uništena bombardiranjem); gledao je operne, operetne i dramske izvedbe na otvorenim i zatvorenim splitskim scenama upijajući silnice mediteranskoga teatra; studirao je režiju na zagrebačkoj kazališnoj akademiji kao jedan od posljednjih učenika Branka Gavelle; bio je urednik u časopisima za kulturu i/ili kazalište te urednik izdanja dramskih djela hrvatskih pisaca; dugi niz godina radio je kao dramaturg Gradskoga dramskog kazališta Gavella. Napisao je cijeli niz osvrta, kritika, eseja i studija o dramskim piscima i kazališnim temama.

Zvonimir Mrkonjić je kazališnim temama i osobnostima posvetio i dio svoga bogatog pjesničkoga opusa, obradivši u raznim pjesničkim formama problematiku suodnosa kazališnoga privida i zbilje, teatra i društva ili socijalne uloge kazališta, odnosno pjesnički uobličivši refleksije na kazališne predstave, uloge i glumce kao u, primjerice, poznatoj pjesmi o glumačkome umijeću Pere Kvrgića »Kvrgićeva preobrazba«.

Izbor njegovih pjesama o kazališnoj umjetnosti sabran je u knjizi »Taljenje Talije. Sedam pjesnika o kazalištu«. Tragom navedenoga obimnog i plodonosnog djelovanja u hrvatskom kazalištu i hrvatskoj kazališnoj kritici i teatrologiji kojim je Zvonimir Mrkonjić trajno i nedvosmisleno zadužio nacionalnu kazališnu kulturu, povjerenstvo za dodjelu Demetrove nagrade jednoglasno je odlučilo da se ovogodišnja Demetrova nagrada za životno djelo dodijeli akademiku Zvonimiru Mrkonjiću, čiji se opus u teatru i za teatar, iz perspektive Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, također može smatrati svojevrsnim oblikom intelektualnoga azila hrvatske kazališne kritike i teatrologije kakvim je Mrkonjić, kao što je istaknuto, držao kazalište.