Vrisak

Žmirić i Hunjak predstavili strip izdanje “Kaleidoskopa” s “najrječkijim” sadržajem

Katarina Bošnjak

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Prepoznatljive su u stripu brojne riječke lokacije, a često su u pitanju zebre, odnosno pješački prijelazi



Nakon što je Zoran Predin u današnjem programu festivala Vrisak predstavio svoj roman „Bezgrešna“, u MMSU je uslijedila promocija stripa „Kaleidoskop“. Riječ je o stripu koji krase ilustracije Korin(e) Hunjak nastale prema istoimenoj zbirci mikropriča Zorana Žmirića, a koji je objavljen u Nakladi Fragment.


Kako je u uvodu istaknuo multimedijalni umjetnik i večerašnji moderator Enver Krivac, radi se o sjajnoj knjizi, odnosno sjajnom stripu koji je vrlo vizualno privlačan, a s „najrječkijim“ sadržajem


Dječački san


Strip je koncipiran tako da svako poglavlje nosi jednu boju koje se naposljetku, u zadnjoj mikropriči objedinjuju u kaleidoskop svih boja.





– Oduvijek sam htio imati strip na kojemu piše moje ime, to je dječački san. U mojoj je generaciji sve počelo sa stripom, čitao sam stripove dok nisam znao čitati, sa dvije-tri godine sam listao Zagora i izmišljao što bi ti ljudi mogli reći, rasplamsavao si maštu.


Na koncu sam uz stripove i naučio čitati – kazao je Žmirić te dodao da tada nije razmišljao da će se baviti pisanjem, već stripom, no za strip nije imao prilika.



Hunjak se pak stripom bavi već neko vrijeme i to u uredništvu višestruko nagrađivanog časopisa za umjetnost i kulturu Strip-PREFIKS te u sklopu udruge Hrvatski autorski strip, a 2023. objavljuje i samostalnu zbirku stripova „‘18 – ‘22 Brodski dnevnik Korine Hunjak“.


Brojne riječke lokacije


– Da mi se nije svidio „Kaleidoskop“ kao zbirka priča, ovaj strip se nikada ne bi ni dogodio. Jako volim „slice of life“ priče i takvi me stripovi užasno privlače, jako mi je drago što se potrefilo da crtam ovakve priče.


Svaka priča različita je po rakursu i temi, ima i smiješnih, i tužnih i kontemplativnih, i više i manje vezanih uz riječki ambijent, zbog čega mi je cilj bio očuvati koherenciju stila – ističe Hunjak.



Prepoznatljive su u stripu brojne riječke lokacije, a često su u pitanju zebre, odnosno pješački prijelazi.


Osim što su to „najrječkije“ priče, Žmirić je istaknuo i kako su moguće jedine koje se u malo toga oslanjaju na maštu – priče su to koje su se doista dogodile.



Kroz leću Žmirićeva literarnog i Hunjakova vizualnog kaleidoskopa vidljivi su isječci iz života ljudi, zaustavljeni u naizgled nevažnim trenutcima.